Hrvatski
Engleski
U sklopu sajma #Strukovizija2025 održanog 25. travnja 2025. godine u Čakovcu Obrtnička komora Međimurske županije je u suradnji sa HGK – Županijskom komorom Čakovec organizirala panel raspravu pod nazivom „Reforma strukovnog obrazovanja: Prilika ili izazov za gospodarstvo?“. Panel je održan u multimedijalnoj dvorani RCK-Tehničke škole Čakovec i okupio je ključne dionike iz područja obrazovanja i gospodarstva koji su zajednički razgovarali o izazovima i mogućnosti koje sa sobom nosi aktualna reforma strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj.
Uz moderatora rasprave, g. Roberta Vargu, panelisti su bili gđa Mirela Lekić (voditeljica Odjela za obrazovanje pri Hrvatskoj obrtničkoj komori), ravnatelj Tehničke škole Čakovec g.Dražen Blažeka i ravnatelj Srednje škole Prelog g.Tomislav Gregur, te predstavnici gospodarstva g.Davor Sabolić (METAL-DEKOR d.o.o.) i g.Josip Murković (obrt “Bravarija Murković”).
HOK: Reforma potrebna, ali provedba izaziva zabrinutost
Gospođa Mirela Lekić u ime Hrvatske obrtničke komore istaknula je da Hrvatska obrtnička komora već godinama zagovara modernizaciju strukovnog obrazovanja, no izražava zabrinutost zbog nelogičnosti i manjkavosti u provedbi aktualne reforme. Posebno je istaknuta činjenica da su pojedini kurikuli izrađeni za zanimanja koja tržište rada uopće ne traži, dok istovremeno izostaju kurikuli za zanimanja za koja postoji stvarna potražnja. Kao primjer navela je sektor turizma i ugostiteljstva, u kojem su uz već postojeća zanimanja kuhar i konobar uvedeni dodatni četverogodišnji smjerovi poput tehničara za posluživanje, kuharskog tehničara ili turističkog tehničara destinacije. „Tržište traži kuhare i konobare, a ne nove tehničare“, istaknula je Lekić.
Dodatno je upozorila na slučaj Međimurske županije u kojoj je razvijena obućarska industrija, no škole sada ne mogu upisivati učenike u to zanimanje jer kurikul za zanimanje obućar nije izrađen. Umjesto toga predlaže se upis učenika u četverogodišnji smjer „dizajner cipela i modnih dodataka“, koji prema ishodima učenja i kompetencijama neće odgovarati potrebama zapošljavanja u obućarskoj industriji.
Poseban problem istaknula je i u vezi provedbe praktične nastave(učenja temeljenog na radu) – novi kurikuli omogućuju izvođenje učenja temeljenog na radu i u nelicenciranim radionicama, što otvara niz sigurnosnih i kvalitativnih pitanja. Dosadašnji sustav licenciranja u JMO modelu uključivao je provjeru materijalnih, tehničkih i kadrovskih uvjeta od strane HOK-a, dok će sada na ravnateljima škola biti velik teret odgovornosti jer će oni potpisivati nove Ugovore o provedbi praktične nastave.
Gospodarstvenici: Nedostatak kadra i pitanje stvarnih kompetencija
Prema g. Davoru Saboliću, direktoru METAL-DEKOR d.o.o., ključni izazov domaćeg gospodarstva nije samo u novim nazivima zanimanja, već u kroničnom nedostatku kvalificirane radne snage. Taj se manjak nadomješta uvoznom radnom snagom, čija je kvaliteta često upitna. Novi kurikul uvodi napr.zanimanje operater strojne obrade, no poslodavci nisu sigurni koje će konkretne kompetencije učenici imati nakon školovanja. G. Sabolić naglasio je važnost praktične nastave od prve godine školovanja i kontinuirane suradnje između škola i gospodarstva, jer jedino tako poslodavci mogu planirati zapošljavanje i dodatno usmjeravanje mladih radnika na radnom mjestu.
G. Josip Murković, predstavnik obrtnika, upozorio je da će objedinjavanje zanimanja stvoriti dodatne izazove upravo za male poslodavce. Radnici u obrtima moraju imati širok raspon praktičnih vještina jer obavljaju više različitih poslova. Novi sustav obrazovanja, koji uključuje šire obrazovne ishode, mogao bi proizvesti radnike s općenitim znanjem, ali bez dubine stručnosti potrebne za specijalizirane obrtničke zadatke.
Škole: Spremne za izazove, ali traže bolju koordinaciju
Ravnatelj Tehničke škole Čakovec g.Dražen Blažeka izrazio je optimizam prema modularnom pristupu obrazovanju i naglasio kako u Međimurskoj županiji ne postoji bojazan da će učenici praksu obavljati u nelicenciranim radionicama, unatoč novim pravilima. Istaknuo je važnost sigurnosti učenika i kvalitetne suradnje s gospodarstvom. Smatra da reforma nosi organizacijske izazove, ali i brojne prilike za modernizaciju nastave. Posebno se osvrnuo i na nove četverogodišnje kurikulume (razina 4.2. HKO) prema kojima po prvi puta učenici imaju mogućnost obavljanja praktične nastave u gospodarstvu u trećem i četvrtom razredu.
G. Tomislav Gregur, ravnatelj Srednje škole Prelog, istaknuo je da njegova škola već niz godina u stvarnosti provodi modularnu nastavu kroz timski rad nastavnika i projektne zadatke. No, nova zanimanja ipak će donijeti nedoumice prilikom upisa ili već kod samog planiranja upisa za neka zanimanja (pekar, slastičar I pekar-slastičar). Također, g. Gregur naglasio je važnost širine znanja učenika i upozorio kako nije dobro da se učenici prerano i preusko specijaliziraju – oni tijekom školovanja moraju razviti prilagodljivost, suradnju i kritičko razmišljanje, a specijalizaciju stjecati kroz praksu i zapošljavanje.
Zaključak: Reforma – velika promjena koja traži dijalog i suradnju
Panel rasprava završena je zaključkom kako reforma strukovnog obrazovanja otvara niz izazova, osobito u prvim godinama provedbe. Nedostatak izrađenih kurikula za pojedina zanimanja, neusklađenost sa zakonskim propisima, nedovoljna uključenost gospodarstva u izradu reforme te brojna otvorena pitanja oko licenciranja i izvođenja prakse izazivaju zabrinutost.
Ipak, svi su se panelisti složili da reforma predstavlja I priliku za unaprjeđenje obrazovanja, veću fleksibilnost i povezivanje škola s gospodarstvom. Ključno je osigurati bolju koordinaciju između svih uključenih aktera – škole, Ministarstva znanosti o obrazovanja i poslodavaca – kako bi nova zanimanja doista odgovarala stvarnim potrebama tržišta rada.
