Održana 602. plenarna sjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

602. plenarna sjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora održana je 21. i 22. siječnja 2026. godine sa sljedećim raspravama i sudionicima:

• Predstavljanje prioriteta ciparskog predsjedanja Vijećem Europske unije, s Marilenom Raounom, zamjenicom ministrice za europske poslove Cipra.
• Rasprava o umjetnoj inteligenciji, u kojoj su sudjelovali Lucilla Sioli, direktorica Ureda za umjetnu inteligenciju pri Glavnoj upravi Europske komisije za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologiju (DG CONNECT), Max Reddel, direktor za naprednu umjetnu inteligenciju u Centru za buduće generacije, te Andrea Renda, direktor istraživanja u Centru za europske političke studije (CEPS), bila je povezana s usvajanjem mišljenja INT/1105 „Primjena strategije za umjetnu inteligenciju – jačanje kontinenta umjetne inteligencije.“
• Europska građanska inicijativa „My Voice, My Choice: za siguran i dostupan pobačaj“, na kojoj su sudjelovali Irena Moozová, zamjenica glavne direktorice Glavne uprave Europske komisije za pravosuđe i potrošače (DG JUST), Mary Collins, glavna tajnica Europskog ženskog lobija (EWL), Abir Al-Sahlani, članica Odbora Europskog parlamenta za prava žena i rodnu ravnopravnost (na daljinu), te Nika Kovač, predstavnica Europske građanske inicijative „My Voice, My Choice: za siguran i dostupan pobačaj“ (na daljinu), bila je povezana s usvajanjem mišljenja SOC/848 „My Voice, My Choice: za siguran i dostupan pobačaj.“

SAŽECI MIŠLJENJA OD ZNAČAJA ZA POSLODAVCE:

Višegodišnji financijski okvir 2028. – 2034.

1.            Zaključci i preporuke

1.1          I dalje se nedovoljno ulaže u postizanje strateške autonomije, otpornosti i konkurentnosti EU-a i europski stup socijalnih prava te osiguravanje pravedne dekarbonizacije, digitalne tranzicije, sigurnosti i obrane. EGSO upozorava da neznatno povećanje višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) koje je predložila Komisija nije adekvatno i naglašava potrebu za znatnim realnim povećanjem sredstava u odnosu na bruto nacionalni dohodak (BND).

1.2          EGSO pozdravlja prijedlog Komisije o novim vlastitim sredstvima EU-a, ali poziva na veću ambicioznost kako bi se donio djelotvorniji proračun, naglašavajući da bi prihodi trebali biti povezani s politikama EU-a. Iako podržava vlastita sredstva iz sustava trgovanja emisijama i mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama, poziva na kratkoročnu potporu dekarbonizaciji energetski intenzivnih sektora ako ona od 2028. bude obavezna. EGSO izražava veliku zadršku u vezi s prijedlogom o korporativnim resursima za Europu (CORE) i traži od Komisije da umjesto toga ponovno podnese prijedlog poreza na digitalne usluge, vodeći pritom računa o geopolitičkim implikacijama. Naposljetku, naglašava da nova vlastita sredstva ne smiju ugroziti konkurentnost EU-a i da trebaju održavati socijalnu i distribucijsku ravnotežu.

1.3          EGSO se odlučno protivi predloženom smanjenju sredstava kohezijske politike i zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) u sljedećem VFO-u, naglašavajući da bi ti rezovi ugrozili učinkovitost politika EU-a, koje su se pokazale uspješnima u promicanju ciljeva EU-a.

1.4          EGSO se isto tako protivi planu spajanja sredstava za kohezijsku politiku, Europski socijalni fond plus (ESF+), ZPP, ribarstvo, migracije i sigurnost u jedinstveni fond, kako se trenutno predlaže, i poziva Europsku komisiju da revidira svoj prijedlog o sredstvima za nacionalne i regionalne partnerske planove, a poziva i Vijeće i Europski parlament da podrže to stajalište.

1.5          EGSO poziva na to da se poboljšanjem kodeksa ponašanja i osiguravanjem financijskih sredstava za izgradnju kapaciteta organizacija civilnog društva i socijalnih partnera ojača načelo partnerstva, kao i tehnička pomoć korisnicima i upravljačkim tijelima. Naglašava da svi dionici na svim razinama moraju biti istinski uključeni u donošenje odluka o dodjeli sredstava, strateškim prioritetima, programima, pokazateljima i evaluaciji. U Uredbi o Europskom fondu za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, poljoprivredu i ruralni razvoj, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost za razdoblje 2028. – 2034. (uredba o fondu za više politika)  nedostaju obavezni mehanizmi kojima bi se osiguralo svrsishodno sudjelovanje dionika. EGSO poziva da se tom uredbom uvede novi mehanizam za podnošenje pritužbi. U slučajevima u kojima vlade ne uspiju djelotvorno uključiti dionike, treba uvesti odgovarajuće zaštitne mjere i uvjete kako bi se poboljšalo njihovo sudjelovanje.

1.6          EGSO napominje da sredstva EU-a moraju biti usklađena s jedinstvenom vizijom upravljanja i evaluacije, čija je svrha odlučno usmjeriti EU na put izgradnje okolišno, gospodarski i socijalno održivog i konkurentnog modela. Stoga odobrava jačanje izrade proračuna usmjerenog na rezultate.

1.7          EGSO se protivi svakom obliku makroekonomske uvjetovanosti u nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima. Stoga uvjet da se tim planovima prevladavaju izazovi utvrđeni u kontekstu europskog semestra u svojem sadašnjem obliku nije primjeren i treba ga pojasniti. Isplata sredstava EU-a ne smije biti povezana s nepovezanim prijedlozima strukturnih reformi. Obaveza provođenja reforme trebala bi biti povezana s političkim ciljem fonda i trebala bi pogodovati učinkovitom upravljanju fondom.

1.8          EGSO naglašava da bi u sljedećem VFO-u ESF+ i Fond za pravednu tranziciju trebali ostati samostalni instrumenti s povećanim financiranjem.

1.9          EGSO prima na znanje dopis predsjednice Komisije Ursule von der Leyen predsjednici Europskog parlamenta Roberti Metsoli od 9. studenog 2025. s dodatnim prijedlozima Komisije, navedenima u prilogu, te smatra da je ključno ponovno otvoriti pitanje „regionalne kontrole” i produbiti ga, i u vezi s upravljanjem i u vezi s uključenim akterima. EGSO smatra da je posvećivanje pozornosti ruralnim područjima i predloženim ciljevima pozitivan korak, među ostalim i s obzirom na „pravo na ostanak” istaknuto u Lettinu izvješću.

1.10       EGSO naglašava da, s obzirom na trenutačne prijetnje demokraciji i temeljnim vrijednostima EU-a, adekvatno financiranje civilnog društva i medijskih programa (AgoraEU, program Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti (CERV)) predstavlja bitnu demokratsku infrastrukturu, a ne fakultativni trošak.

1.11       EGSO pozdravlja snažnu dimenziju konkurentnosti u sljedećem VFO-u i naglašava središnju ulogu istraživanja i inovacija za održivi unutarnji rast, stratešku autonomiju, otpornost vodoopskrbe i zelenu i digitalnu tranziciju. Podupire osnivanje Europskog fonda za konkurentnost (ECF) i jačanje programa Obzor Europa povećanjem dodijeljenih sredstava, uz napomenu da će se ECF-om uglavnom konsolidirati postojeći programi i da su neophodni jasno upravljanje i smjernice o prioritetima financiranja.

1.12       EGSO naglašava važnost osiguravanja jednakog pristupa financiranju u svim državama članicama i za sve vrste i veličine poduzeća. Stoga podržava prijedlog Komisije o uvođenju mehanizma za dodatno financiranje za važne projekte od zajedničkog europskog interesa.

1.13       EGSO ističe potrebu za uravnoteženom raspodjelom sredstava u četiri sastavnice politika Fonda za konkurentnost. Podupire povećanje sredstava za Instrument za povezivanje Europe kako bi se poboljšala prometna, energetska i informatička povezanost i smanjile razlike u cijenama energije unutar EU-a.

1.14       EGSO poziva na to da se financiranje EU-a u okviru uredbe o fondu za više politika uvjetuje socijalnim kriterijima koje treba osmisliti u suradnji s nacionalnim socijalnim partnerima. Isto tako, pozdravlja zahtjev iz Uredbe o ECF-u da se korisnici suzdrže od premještanja u inozemstvo. Da bi se ojačala socijalna dimenzija ECF-a, EGSO predlaže da se poduzećima pružaju dodatni poticaji radi ulaganja u stjecanje kvalifikacija i osposobljavanje radne snage ili u regije s visokom stopom nezaposlenosti i regije u industrijskoj tranziciji.

1.15       EGSO napominje da će Fond za konkurentnost biti pod nadzorom Strateškog odbora dionika i insistira na uključivanju socijalnih partnera kako bi se osigurala uravnotežena zastupljenost poslovnih, radnih i socijalnih perspektiva u donošenju odluka.

1.16       EGSO pozdravlja povećanje proračuna za instrument Globalna Europa jer je on ključan za jačanje golemog potencijala vanjskog djelovanja EU-a. Upozorava da bi protuteža prekomjernoj regionalizaciji trebala biti ojačana perspektiva koju nudi strategija Global Gateway kao glavni instrument EU-a za promicanje multilateralizma, koji bi se iz postojećeg partnerstva trebao razviti u strateški savez koji obuhvaća sve uključene aktere.

1.17       EGSO naglašava da je potrebno osigurati najveću moguću dosljednost između vanjskih politika, trgovine i ECF-a s pomoću strateškog i koherentnog pristupa, no istodobno ističe potrebu za jačanjem blagostanja i sigurnosti sa susjedima te za pružanjem novog i dosljednog poticaja proširenju.

Fond EU-a za koheziju, poljoprivredu, ruralni razvoj, ribarstvo i pomorstvo, prosperitet i sigurnost

1.            PREPORUKE

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO)

Upravljanje i partnerstvo

1.1          pozdravlja želju Komisije za pojednostavljenjem i osiguravanjem veće fleksibilnosti, ali smatra da su za djelotvornost predviđenog pojednostavljenja potrebna konkretna jamstva. Kako bi se očuvali specifičan identitet i temeljna misija ključnih politika EU-a, valja očuvati njihov identitet, vidljivost, predvidljivost i dugoročne ciljeve i pritom osigurati da fleksibilnost ne ide na štetu regija, zajednica, sektora i najranjivijih skupina koje se na njih najviše oslanjaju;

1.2          zabrinut je zbog toga što bi grupiranje raznolikih investicijskih potreba kao što su poljoprivreda, ribarstvo, kohezija i sigurnost moglo stvoriti konkurenciju među prioritetima i oslabiti dugoročna jamstva; snažno se protivi tom pristupu jer on donosi rizik od raspršivanja resursa, nanošenja štete nastojanjima da se postigne klimatska i digitalna tranzicija, slabljenja odgovornosti i ostavljanja poljoprivrednika, ribara i ranjivih regija i skupina bez stabilne potpore koja im je hitno potrebna, kao i smanjenja osjećaja pripadnosti EU-u, a potencijalno i povjerenja u njega; predlaže ograničavanje grupiranja sredstava. Trebalo bi grupirati samo ona sredstva čiji su ciljevi usko povezani;

1.3          također izričito upozorava da struktura financiranja iz više fondova može poticati konflikte u distribuciji. Na početku i tijekom budućeg razdoblja financiranja postoji rizik od strukturne konkurencije između socijalne dimenzije, regionalnog i ruralnog razvoja i ciljeva sigurnosne i migracijske politike. Sredstva prvotno namijenjena koheziji, sudjelovanju i ravnopravnim životnim uvjetima mogla bi se sve češće preusmjeravati na kratkoročne sigurnosne prioritete;

1.4          protivi se prebacivanju odgovornosti s regionalne na nacionalnu razinu jer se time ugrožavaju načelo supsidijarnosti, teritorijalnost, višerazinsko upravljanje i povjerenje u EU, a moglo bi utjecati i na provedbu članka 3. UEU-a (ciljevi Unije u pogledu teritorijalne kohezije i solidarnosti). Regije ne bi smjele izgubiti izravnu vezu s Komisijom, a načelo podijeljenog upravljanja mora biti uključivije i prilagođeno novoj situaciji;

1.5          naglašava da će za djelotvorno funkcioniranje nacionalnih i regionalnih partnerskih planova (NRP planovi) biti potrebno snažno i djelotvorno sudjelovanje lokalnih i regionalnih partnera, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva, kao i predstavnika sektora i industrija, i u fazi programiranja i kad je riječ o provedbi, upravljanju, praćenju, evaluaciji i kontroli; naglašava da se partnerstvo mora odraziti u svakom poglavlju nacionalnih i regionalnih partnerskih planova i naglašava potrebu za uravnoteženom zastupljenošću relevantnih partnera u odborima za praćenje; predlaže da nacionalni i regionalni partnerski planovi uključuju integrirano poglavlje o regijama ili poglavlje za svaku regiju, s posebnim odborom za praćenje;

1.6          poziva Europsku komisiju da bez odgode provede reviziju Europskog kodeksa ponašanja za partnerstvo, uzimajući u obzir različitu i komplementarnu ulogu partnera i institucijskih predstavnika, s obzirom na to da postoji rizik od slabljenja načelâ partnerstva; smatra da treba uspostaviti minimalni europski standard za savjetovanje i olakšati život korisnicima;

1.7          predlaže uvođenje sustava kazni za slučajeve nedostatka djelotvornog, smislenog i međusektorskog sudjelovanja socijalnih partnera i organizacija civilnog društva;

Socijalna i teritorijalna dimenzija

1.8          smatra da bi kohezijsku politiku trebalo dodatno konsolidirati jer je ona prijedlogom oslabljena; poziva na uvođenje jamstava za zaštitu regija i gradova, posebno ako ih države članice mogu isključiti iz fonda. Sredstva kohezijske politike moraju, u skladu s člankom 175. UFEU-a o koheziji, ostati dostupna svim područjima i regijama definiranima u člancima 174. i 349. UFEU-a, bez obzira na nepoštovanje načela EU-a na nacionalnoj razini;

1.9          naglašava da su potrebna stroža pravila kako bi se zajamčilo sudjelovanje lokalnih aktera i gradova i da interesi podnacionalne razine ne bi smjeli ispaštati zbog mogućeg kršenja vladavine prava na nacionalnoj razini;

1.10       poziva da se uvedu posebne tematske koncentracije u području sigurnosti opskrbe hranom, nejednakosti, dostojanstvenog starenja i građanskog angažmana, uz potporu ranjivim skupinama, volonterima i akterima socijalne ekonomije. Odbor smatra da bi dodatna sredstva trebalo konkretno usmjeriti na pogranične zemlje na istoku EU-a i regije koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom, kako bi se ojačala njihova gospodarska, socijalna i sigurnosna otpornost. To bi trebalo obuhvaćati mjere za zadržavanje i privlačenje stanovništva, kao i potporu za infrastrukturu dvojne namjene koja služi i u civilne i u sigurnosne svrhe;

1.11       upozorava da se socijalni ciljevi moraju jasno definirati i naglašava da bi cilj socijalne potrošnje od 14 % trebao biti usmjeren isključivo na ciljeve ESF-a kao što su kvalifikacije i osposobljavanje i potpora ranjivim skupinama i skupinama u nepovoljnom položaju. Stoga predlaže reviziju Uredbe o uspješnosti: socijalna potrošnja mora se, u skladu s prioritetima Uredbe o fondu ESF+, specifičnije i uže definirati;

1.12       smatra da bi nacionalni i regionalni partnerski planovi trebali promicati visokokvalitetna radna mjesta, pravednu plaću, sigurne uvjete i smanjenje siromaštva, pri čemu je potrebna uravnotežena i održiva integracija kohezije i konkurentnosti; stoga predlaže da financiranje EU-a u okviru Uredbe o fondu za više politika bude uvjetovano socijalnim kriterijima koje treba razviti u suradnji s nacionalnim socijalnim partnerima;

1.13       predlaže povećanje dodijeljenih sredstava s 14 % na 20 % financijske omotnice namijenjene postizanju socijalnih ciljeva EU-a i uvođenje socijalnih uvjeta kao međusektorskog cilja fonda za više politika, na temelju postojeće prakse u ZPP-u, kako bi se osiguralo da se sredstvima EU-a, u skladu s Akcijskim planom za provedbu europskog stupa socijalnih prava, smanjuju, a ne povećavaju, siromaštvo i nejednakost;

1.14       predlaže uvođenje teritorijalnih uvjeta i ustraje na poštovanju teritorijalne ravnoteže pri odabiru operacija i dodjeli sredstava, uzimajući u obzir članak 174. UFEU-a o smanjenju razlika, Teritorijalni program 2030. i Povelju iz Leipziga o održivim europskim gradovima, kao i Sporazum iz Ljubljane i dugoročnu viziju za ruralna područja EU-a do 2040.;

1.15       oštro kritizira nepostojanje namjenskog fonda za pravednu tranziciju i upozorava na to da se pravedna tranzicija ne smije spojiti s čistom tranzicijom. Koncept pravedne tranzicije treba konsolidirati, a ne spojiti s čistom tranzicijom jer dvostruka tranzicija nije samo tehnološki izazov;

1.16       preporučuje da se pravedna tranzicija konsolidira, s pomoću namjenskog financijskog pokrića u iznosu do 6 % financijske omotnice, kako bi se osiguralo da proces tranzicije bude pravedan i da nijedna regija ne bude zapostavljena;

1.17       preporučuje da se, u skladu s ciljevima zelenog plana, zabrane ulaganja koja su znatno štetna za okoliš;

Praćenje i transparentnost

1.18       poziva na jačanje odborâ za praćenje putem adekvatne tehničke pomoći, kao i na veću i konsolidiranu transparentnost, smisleno sudjelovanje i mehanizme kojima se omogućuje i olakšava pravilno funkcioniranje civilnog društva i kvalitetnije i uravnoteženo sudjelovanje socijalnih partnera i organizacija civilnog društva. Socijalni partneri i organizacije civilnog društva trebali bi imati najmanje 50 % glasova u svakom osnovanom odboru za praćenje;

1.19       preporučuje da se na nacionalnoj i regionalnoj razini osnuje odbor za praćenje za svako upravljačko tijelo i da se ti odbori sastaju najmanje dvaput godišnje i budu uključeni u odluke o prijenosima između poglavlja i razvoju postupka provedbe;

1.20       naglašava da bi odbori trebali biti obaviješteni i o postupcima financijskih ispravaka koje je pokrenula Komisija i o postupnoj provedbi;

Financijska struktura

1.21       prima na znanje prijedlog da se iskoristi do 150 milijardi eura u zajmovima i poziva na uvođenje zaštitnih mjera kako bi se osiguralo da zajmovi nadopunjuju, a ne zamjenjuju, bespovratna sredstva i da se njima ne povećavaju nejednakosti među državama članicama;

1.22       smatra da bi postupna provedba trebala biti ograničena na najviše 5 % nacionalnih dodijeljenih sredstava kako bi se izbjegle regionalne razlike i fragmentacija ulaganja;

1.23       podržava jačanje integriranih teritorijalnih ulaganja (ITI) i instrumenata lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice (CLLD/LEADER) i poziva da se urbana područja izričito uključe u lokalni razvoj pod vodstvom zajednice te podržava namjensko izdvajanje financijskih sredstava za CLLD/LEADER;

1.24       smatra da bi ulaganja u sigurnost trebala doprinijeti konsolidaciji konvergencije i komplementarnosti, kao i zaštiti kohezije, te da ti elementi ne bi trebali biti u međusobnoj konkurenciji;

Dodjela sredstava i europski semestar

1.25       poziva Europsku komisiju da zaštiti komplementarnost s drugim politikama EU-a, stvori socijalni i gospodarski multiplikacijski učinak i osigura pravilnu upotrebu sredstava. Naime, kohezijska dimenzija nije u konkurenciji sa strateškim prioritetima EU-a, već ih nadopunjuje;

1.26       traži od Komisije da jasno objasni metodu dodjele sredstava državama članicama, prije svega promjene u obujmu između programskih razdoblja, i da promiče ključne prioritete kako se ne bi stvorila konkurencija među različitim prioritetima na razini država članica. Naime, instrumenti poput trenutačnog EFRR-a moraju se bolje prikazati u prijedlogu;

1.27       protivi se svim oblicima makroekonomske uvjetovanosti u vezi s europskim semestrom. Isplata sredstava EU-a ne bi smjela biti povezana s prijedlozima strukturnih reformi koji s njima nemaju nikakve veze. Trebalo bi pojasniti ulogu europskog semestra u usmjeravanju ulaganja. Smatra da treba dodatno konsolidirati poveznicu s ciljevima održivog razvoja, prije svega s 8., 10., 11., 13. i 16. ciljem, te da bi se, uz nacionalne socijalne pokazatelje, trebao primjenjivati europski okvir za socijalnu konvergenciju.

Obzor Europa

1.            Preporuke

U trenutačnom kontekstu sve složenijih izazova na globalnom planu (zelena i digitalna tranzicija, globalna kriza povezana s vodom, strateško tržišno natjecanje s globalnim akterima, posebno SAD-om i Kinom), prijedlozi Europske komisije predstavljaju stratešku i radikalnu promjenu za budućnost EU-a, u skladu s izvješćima Marija Draghija i Enrica Lette.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO):

1.1          potiče suzakonodavce da podrže novi pristup jačanju industrijske konkurentnosti Europske unije i njezinog tehnološkog vodstva te civilne, industrijske i društvene pripravnosti i da financiranje aktivnosti istraživanja, razvoja i inoviranja usmjere prema jasnim ciljevima konkurentnosti;

1.2          smatra da je okvirni proračun od 175 002 000 000 EUR predložen za razdoblje 2028. – 2034. ohrabrujući i da jasno ukazuje na podršku znanstvenoj izvrsnosti i cilju ulaganja u istraživanje, inovacije i disruptivne tehnologije. Međutim, EGSO preporučuje da se on koristi samo kao minimalna referentna točka za rasprave između Vijeća i Europskog parlamenta i da se posebna pozornost posveti čistim tehnologijama, sektoru u kojem EU može razviti komparativnu prednost i ojačati svoju stratešku autonomiju;

1.3          smatra da bi se u proračunu trebala pobliže odrediti povezanost između sredstava i jasno definiranih rezultata i da bi on trebao uključivati i mjerljive ključne pokazatelje uspješnosti, uključujući pokazatelje koji se upotrebljavaju za procjenu uspjeha i učinka u odnosu na posebne ciljeve programâ. Među tim su ciljevima sudjelovanje MSP-ova i država kandidatkinja za članstvo u EU-u ili pak skraćivanje vremena potrebnog za dodjelu bespovratnih sredstava na prosječno 120 dana i 90 dana za ubrzana bespovratna sredstva kako bi se zajamčili pristupačnost, pravednost, učinkovitost, administrativno pojednostavljenje i proporcionalnost;

1.4          smatra da je nužno osigurati jači nadzor nad korištenjem sredstava i identificirati prepreke njihovoj upotrebi ili čimbenike nedovoljne iskorištenosti u određenim zemljama. Potrebno je poduzeti mjere za bolje usmjeravanje programa i podupiranje i poticanje istraživača da koriste europska sredstva za financiranje istraživanja;

1.5          preporučuje da se zadrži i ispravno provede planirano usklađivanje programa Obzor Europa (dalje u tekstu: „Program”) i Europskog fonda za konkurentnost, posebno četiriju sastavnica politika Fonda i odgovarajućih aktivnosti iz drugog stupa Programa („Konkurentnost i društvo”), ali pritom naglašava potrebu da se obuhvati cijeli ciklus inovacija i sve faze ulaganja;

1.6          preporučuje da se, kako bi se podržao cijeli ciklus inovacija (od temeljnog istraživanja do stavljanja na tržište), postupci evaluacije i odabira projekata ne temelje samo na znanstvenoj izvrsnosti već i na dodatnim evaluacijskim kriterijima koji bi pomogli da se bolje shvate komercijalna važnost, industrijski učinak i doprinos europskoj strateškoj autonomiji i konkurentnosti europske industrije;

1.7          smatra da je, uz nužnu blisku koordinaciju i povezanost između drugog stupa programa Obzor Europa i Europskog fonda za konkurentnost, iznimno važna veća sinergija, čak i među stupovima Programa, kao i između tih stupova i navedenog fonda;

1.8          preporučuje povećanje proračuna za financiranje istraživanja i inovacija povezanih s globalnim društvenim izazovima, kao što su jačanje demokratskih vrijednosti i temelja demokracije, sudjelovanje građanstva, promicanje socijalne uključenosti i društvena prihvaćenost tehnologija drugog stupa „Konkurentnost i društvo” kako bi se ispravila znatna neravnoteža u prijedlogu koja ide u korist komponente „Konkurentnost”;

1.9          preporučuje da se za funkciju predsjednika Europskog istraživačkog vijeća (ERC) zadrži četverogodišnji mandat koji se može jednom obnoviti, umjesto da ga se skrati na dvije godine, uz mogućnost obnove jednom za najviše dvije dodatne godine, kako je utvrđeno u članku 6. stavku 4. Prijedloga odluke Vijeća o programu Obzor Europa;

1.10       smatra da prvi stup posvećen istraživanju i znanstvenoj izvrsnosti u okviru aktivnosti Marie Skłodowska-Curie (MSCA) (članak 9. Prijedloga odluke Vijeća o programu Obzor Europa i članak 13. Prijedloga uredbe o uspostavi Okvirnog programa Obzor Europa) ne bi trebao podlijegati nikakvom političkom usmjeravanju i preporučuje da se umjesto fokusa „odozgo prema dolje”, koji predlaže Komisija, zadrži fokus „odozdo prema gore” (tzv. „usmjerenost”). Konkretno, u novom programu Obzor Europa premalo se stavlja naglasak na temeljna istraživanja u korist primijenjenog istraživanja i tehnoloških inovacija. To bi dugoročno moglo ugroziti sposobnost Europe da stvara disruptivna znanja;

1.11       želio bi da, makar u kasnijim provedbenim aktima, namjera „omogućivanja pristupa Mjesecu za Europu”, kako je navedeno u preambuli Prijedloga uredbe, putem ambicioznih tzv. „projekata budućnosti” (eng. moonshots) s izraženom znanstvenom komponentom kako bi se potaknulo stvaranje vrijednosti u cijelom EU-u i ojačala njegova strateška autonomija bude uključena i pobliže određena u Uredbi.

1.12       preporučuje da se iznimno važna uloga europskih sveučilišta u europskom inovacijskom ekosustavu ne zanemaruje isključivo u korist start-up poduzeća i MSP-ova jer bi se time mogao smanjiti opseg djelovanja Europskog vijeća za inovacije. Za povećanje učinka istraživačkih aktivnosti ujedno će biti važno u instrumente tog vijeća (Tragač, Tranzicija i Akcelerator) uključiti industriju. Trebalo bi ojačati sinergiju između javnog istraživanja i privatnog sektora;

1.13       preporučuje izniman oprez u pogledu uvjeta od 3 % BDP-a, predviđenog u četvrtom stupu Prijedloga uredbe („Europski istraživački prostor”), za financiranje mjera izgradnje kapaciteta od 2030. nadalje jer bi to moglo utjecati na korisnike u zemljama sa slabijim kapacitetima za istraživanje i inovacije;

1.14       preporučuje da model financiranja jednokratnim iznosima ne bude jedini model financiranja istraživačkih programa, već da financiranje bude fleksibilno i prilagođeno raznolikosti istraživačkih aktivnosti;

1.15       smatra da bi gornju granicu od 20 % iz članka 18. stavka 2. Prijedloga uredbe o Obzoru Europa u pogledu financiranja istraživačke i tehnološke infrastrukture trebalo strogo poštovati. Program Obzor Europa ne smije se koristiti za pokrivanje troškova izgradnje zgrada nužnih za tu infrastrukturu jer bi se u protivnom mogao udaljiti od svog cilja financiranja istraživanja;

1.16       preporučuje da mehanizmi revizije i kontrole budu razmjerni i utemeljeni na procjeni rizika kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za niskorizične korisnike i mikrokorisnike, ali da ipak treba očuvati dobro financijsko upravljanje i odgovornost koji iz njih proizlaze;

1.17       napominje da se u Prijedlogu uredbe predviđa da program Obzor Europa može podupirati istraživanja u području robe s dvojnom namjenom i robe koja se koristi u području obrane. Vijeće je 8. listopada 2025. prihvatilo da bi proračun trebao ići u tom smjeru. EGSO preporučuje da se u Prijedlogu uredbe izričito navede pravna osnova za određivanje toga koji će se dijelovi programa Obzor Europa pripisati tim područjima;

1.18       smatra da bi Europska komisija trebala uspostaviti mehanizme za povrat sredstava u slučaju prijenosa patenata, dionica ili kapitala na neeuropske subjekte koji bi se zbog tog prijenosa neizravno okoristili europskim sredstvima;

1.19       potiče Komisiju i države članice da u sve politike koje se bave poduzetništvom integriraju uključivost i da poseban naglasak stave na ulogu socijalne ekonomije;

1.20       ponavlja svoj poziv da se održiva upotreba vode uključi kao kriterij u sve fondove EU-a, uključujući Obzor Europa. Financiranjem bi trebalo podupirati istraživanje i uvođenje tehnologija za učinkovitu upotrebu vode, kao i radna mjesta i vještine potrebne za potporu usporednoj tranziciji i otpornosti vodoopskrbe u industrijskim sektorima;

1.21       preporučuje Komisiji da ispita fleksibilnost postupaka i uvjeta za podnošenje zahtjeva za sredstva kako bi se utvrdile moguće prepreke i osigurala dostupnost sredstava podnositeljima zahtjeva koji predstavljaju socijalne manjine i ugrožene, ranjive i rizične skupine.

Strategija za kvantnu tehnologiju

1.            Zaključci i preporuke

1.1          Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja Strategiju za kvantnu Europu koju je predložila Komisija, a posebno dvostruki cilj poticanja razvoja kvantne tehnologije i pretvaranja Europe u kvantnu industrijsku silu, čime bi se izravno doprinijelo povećanju ukupne konkurentnosti, produktivnosti i gospodarske otpornosti Europske unije.

1.2          EGSO prepoznaje potencijal kvantnih tehnologija u jačanju industrijske konkurentnosti i tehnološke suverenosti Unije. Stoga poziva Komisiju da promiče povjerenje javnosti u novu tehnologiju, ali i da ujedno na vrijeme utvrdi eventualne negativne gospodarske i socijalne posljedice i posljedice za zapošljavanje. Bitno je da Komisija promiče stvaranje vrijednosti, inoviranje, zapošljavanje i poduzetništvo na korist cijele zajednice, ne isključujući pritom nijednu skupinu stanovništva ni zemljopisno područje.

1.3          EGSO pozdravlja strukturu prijedloga, koji je podijeljen u pet strateških područja, kao i pristup usmjeren na pretvaranje znanstvenih otkrića u području kvantne znanosti u konkretne primjene, čime se potiče prijenos tehnologije (engl. spin-in) i stavljanje na tržište.

1.4          EGSO naglašava da treba pažljivo ocijeniti potrebe za novim propisima kako bi se izbjeglo administrativno opterećenje i zajamčila sigurnost ulaganja. Kvantna tehnologija po svojoj je prirodi neutralna i Europa već ima zakonodavstvo koje bi se na nju moglo primjenjivati, primjerice Opću uredbu o zaštiti podataka, Direktivu NIS2 i Akt o umjetnoj inteligenciji.

1.5          EGSO naglašava stratešku važnost kvantne tehnologije i slaže se da je treba smatrati jednom od prioritetnih tehnologija za održiv i konkurentan razvoj Europe te poziva Komisiju da je u svojim programima djelovanja i konkretno uvrsti među prioritetne mjere.

1.6          EGSO isto tako predlaže Komisiji da stavi veći naglasak na ulogu koju bi start-up i scale-up poduzeća mogla imati u europskom kvantnom ekosustavu, među ostalim i zahvaljujući jednostavnijem i ciljanom pristupu javnom i privatnom financiranju. U tom bi pogledu trebalo olakšati pristup tržištima kapitala i fondovima rizičnog kapitala i poboljšati prilike za prekogranična ulaganja.

1.7          EGSO također potiče Komisiju da uspostavi instrumente, kao što su porezni poticaji, kojima bi se start-up poduzećima i MSP-ovima olakšao pristup kapitalu za rast, i da potakne potražnju velikih europskih poduzeća za kvantnim rješenjima. U tom smislu javna nabava i zajednički obrambeni programi mogu biti pokretači prihvaćanja novih tehnologija.

1.8          Svjestan da je kvalificirana radna snaga preduvjet za konsolidaciju konkurentnog i održivog kvantnog industrijskog ekosustava, EGSO pozdravlja angažman Komisije da, u koordinaciji sa sveučilištima i istraživačkim centrima, ulaže u privlačenje talenata i razvoj kvantnih kompetencija. To treba prilagoditi stvarnim potrebama tržišta rada, promičući fleksibilnost, stalno usavršavanje radne snage i mobilnost talenata širom Europe.

1.9          EGSO isto tako pozdravlja inicijativu Komisije za promicanje potencijala kvantnih tehnologija u strateškim sektorima – obrani, sigurnosti i svemiru – i naglašava njihovu krucijalnu ulogu za otpornost i autonomiju Unije jer su tehnološka i ekonomska sigurnost usko povezane s inovacijama. Istodobno ukazuje na pozitivan učinak tih tehnologija u drugim područjima bitnima za kolektivnu dobrobit, društveni razvoj i konkurentnost europske industrije, kao što su biološke znanosti, zdravstvo i automobilska industrija.

1.10       EGSO podržava uspostavu uključivog upravljanja na razini EU-a i preporučuje koordinaciju ulaganja u kvantnu tehnologiju, čime bi se osigurala potpuna i ravnopravna uključenost svih država članica. To upravljanje mora biti transparentno i njime treba spriječiti regulatornu rascjepkanost i neusklađenost u Uniji.

1.11       Naposljetku, EGSO potiče Komisiju da definira odgovarajuće ključne pokazatelje uspješnosti i sustave praćenja kako bi se mogli ocjenjivati postignuti rezultati, ispravljati eventualne kritične točke i jačati najperspektivnije inicijative. Ključnim pokazateljima uspješnosti trebalo bi mjeriti, među ostalim, konkurentnost, inovativnost i sudjelovanje privatnih subjekata u ulaganjima.

1.12       Naposljetku, EGSO smatra da je ključno da Europa zadrži svoju tradicionalno vodeću ulogu u tehnološkoj normizaciji kako bi se zaštitila konkurentnost industrije i europske vrijednosti.

Program za jedinstveno tržište i carinu za razdoblje 2028. – 2034.

1.            ZAKLJUČCI I PREPORUKE

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO):

1.1          pozdravlja sve mjere za uklanjanje ograničenja i prepreka učinkovitom dovršenju jedinstvenog tržišta, za bolje usklađivanje administrativnih i zakonodavnih praksi i za poboljšanje interoperabilnosti baza podataka, kako među državama članicama tako i između država članica i službi Europske komisije; pozdravlja i sve mjere koje dovode do pojednostavljenja administrativnog opterećenja za građane i poduzeća, u skladu s ciljem predmetnog prijedloga uredbe o uspostavi Programa za jedinstveno tržište i carinu za razdoblje 2028. – 2034.;

1.2          smatra da postojanje jedinstvenog tržišta podrazumijeva nepostojanje prepreka njegovu normalnom funkcioniranju, osim onih koje su potrebne i propisno predviđene kao iznimke u tekstovima Ugovorâ, što pretpostavlja da se kretanje robe, usluga, osoba i kapitala odvija sigurno i neometano na tom cijelom gospodarskom području i pod uvjetima poštenog tržišnog natjecanja među svim gospodarskim subjektima. Stoga je za ostvarivanje i pravilno funkcioniranje tog jedinstvenog tržišta presudna djelotvorna zaštita i kontrola ulaska proizvoda iz trećih zemalja, posebno iz Azije, čime se omogućuje, među ostalim ciljevima, pošteno tržišno natjecanje između proizvoda i usluga iz Unije i onih koji potječu izvan EU-a i koji nakon unošenja u Uniju u njoj slobodno cirkuliraju;

1.3          ponovno pozdravlja objedinjavanje pet prethodnih programa u ovaj novi program, pod uvjetom da on ostvari očekivane međusektorske učinke i sinergiju u raznim obuhvaćenim područjima;

1.4          smatra primjerenom strategiju predmetnog programa kojom se predviđaju mjere i potpora za jačanje i poboljšanje suradnje između Komisije i država članica, kao i među njima, u području jedinstvenog tržišta, ali i carinske unije, oporezivanja i borbe protiv prijevara, posebno pružanjem pomoći i potpore modernizaciji tehničke i digitalne infrastrukture nacionalnih tijela koja djeluju u području carine i carinske unije, kao i poboljšanjem postojeće suradnje među njima te, naposljetku, provedbom aktivnosti osposobljavanja i izgradnje kapaciteta;

1.5          smatra da to dokazuje činjenica da bi oko 58 % ukupnih dodijeljenih sredstava za taj program u načelu moglo biti namijenjeno za potporu modernizaciji i standardizaciji digitalne infrastrukture te osposobljavanju zaposlenika uprava država članica i trećih zemalja koje sudjeluju u programu, nadležnih za carinsku uniju i suradnju u borbi protiv prijevara;

1.6          preporučuje Europskoj komisiji da predloži državama članicama da povećaju ljudske resurse u tim sektorima kako bi se osigurale djelotvorne i učinkovite kontrole u pogledu poštovanja carinskih i poreznih obveza, kao i u pogledu provjere usklađenosti tehničkih specifikacija proizvoda iz trećih zemalja pri ulasku u europski prostor kako se cilj tog programa, a to je jačanje administrativnih, operativnih i tehničkih kapaciteta nacionalnih uprava, u konačnici ne bi ugrozio, već ostvario;

1.7          posebno poziva Europsku komisiju da potakne države članice da povećaju ljudske resurse na razini carinskih i poreznih tijela koja naplaćuju carine i poreze, prije svega u onim državama članicama koje primaju najviše robe iz Azije i kad je riječ o paketima koji se šalju putem digitalnih platformi koje se ondje nalaze;

1.8          smatra da bi, s obzirom na to da je carinska unija isključivo u njegovoj nadležnosti, EU usporedno s tim programom trebao poticati države članice da povećaju rashode za ljudske resurse, i na razini carine i na razini službi zaduženih za ubiranje carina i poreza, te da bi te troškove hipotetski, u idealnom slučaju, trebalo snositi iz vlastitog proračuna EU-a ili ih barem ne bi trebalo uzimati u obzir pri izračunu proračunskog deficita država članica;

1.9          poziva na pojednostavljenje pravila EU koje bi trebalo ići ruku pod ruku s identičnim pristupom zakonodavstvu država članica kako države članice ne bi otežale primjenu pravila za građane i za poduzeća;

1.10       smatra da digitalizacija postupaka za građane i poduzeća ne smije dovesti do pretjerane složenosti ni povećanja njihovih obveza izvješćivanja ili drugih obveza;

1.11       također pozdravlja donošenje odredbi i jačanje postojećih mjera u području porezne suradnje između Europske komisije i država članica, s jedne strane, te među državama članicama, s druge strane, posebno u pogledu interoperabilnosti nacionalnih sustava i uspostave zajedničkih sustava. EGSO smatra da će ta mjera biti ključna za bolju kontrolu ubiranja poreza, posebno PDV-a, na transakcije unutar EU-a;

1.12       pozdravlja povećanu upotrebu sustava AFIS (informacijski sustav za borbu protiv prijevara) i IMS (sustav za upravljanje nepravilnostima) u suradnji s OLAF-om (Europski ured za borbu protiv prijevara) u cilju zaštite financijskih interesa Unije i država članica;

1.13       smatra da je važno, s obzirom na njihovu ključnu ulogu, pružiti potporu udrugama potrošača, kako u sklopu tijela za rješavanje potrošačkih sporova tako i pri praćenju sukladnosti proizvoda koji su u optjecaju na jedinstvenom tržištu, kao i u području poboljšanja financijske pismenosti.

Strategija za primjenu umjetne inteligencije

1.            Zaključci i preporuke

1.1          EGSO pozdravlja Strategiju za primjenu umjetne inteligencije Europske komisije kao pravodobnu i ambicioznu inicijativu za ubrzavanje odgovornog uvođenja umjetne inteligencije (UI) u cijelom EU-u i u strateškim sektorima, čime se jačaju međunarodna konkurentnost i rast. Pohvaljuje njezino sveobuhvatno područje primjene, usklađenost s antropocentričnim pristupom Akta o umjetnoj inteligenciji i predanost snažnom, suverenom i globalno konkurentnom europskom ekosustavu umjetne inteligencije. EGSO poziva na djelotvorne mjere za stjecanje povjerenja u umjetnu inteligenciju, uključujući mehanizme transparentnosti i odgovornosti kako bi se potrošače zaštitilo od netransparentnog donošenja odluka u području umjetne inteligencije.

1.2          EGSO ističe područja u kojima treba poboljšati učinak i uključivost Strategije. Poziva na konkretne mjere koje se mogu brzo primijeniti kako bi se ubrzala komercijalizacija i prihvaćanje rješenja umjetne inteligencije na tržištu, posebno za MSP-ove i scale-up poduzeća, i to putem jednostavnijeg pristupa financiranju, manjeg administrativnog opterećenja, jasnijih pravila o intelektualnom vlasništvu i potpore prekograničnom širenju na jedinstvenom tržištu kako bi inovacije koristile cijelom gospodarstvu i društvu.

1.3          Osnivanje klastera za regionalne kompetencije (oslanjanjem na postojeće europske centre za digitalne inovacije) i uključivanje trenutačno nedovoljno zastupljenih sektora poput financija, turizma i e-trgovine ključni su elementi holističkog pristupa.

1.4          EGSO prepoznaje važnost utvrđivanja jasnih definicija pismenosti u području umjetne inteligencije, usavršavanja, stjecanja dodatnih vještina i širih inicijativa za učenje. Ta je jasnoća od presudne važnosti za rješavanje pitanja integracije umjetne inteligencije u rutinske operacije u ključnim sektorima, prije svega u zdravstvu, obrani i sigurnosti kao i u javnom sektoru.

1.5          EGSO preporučuje Komisiji da prednost da regulatornoj jasnoći i proporcionalnosti, olakša širenje europskih rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji i ojača okvire za razmjenu podataka i zaštitu intelektualnog vlasništva. Upravljanjem bi se trebala osigurati uravnotežena zastupljenost i neprestano primanje povratnih informacija svih dionika, uključujući poslodavce, radnike i civilno društvo. Regulatorne obveze trebale bi biti razmjerne veličini poduzeća i izbjegavati kumulativno ili dvostruko opterećenje povezano s usklađivanjem, posebno za MSP-ove i inovativna start-up poduzeća.

1.6          EGSO naglašava da je, s obzirom na povlačenje Direktive o odgovornosti za umjetnu inteligenciju, važno jamčiti pravnu sigurnost za poduzeća i ulagače i istodobno zaštititi radnike i potrošače Svaku buduću inicijativu u pogledu odgovornosti za umjetnu inteligenciju trebalo bi pažljivo procijeniti i temeljiti na dokazima, s naglaskom na pravnoj jasnoći, a ne na fragmentiranom uvođenju novih obveza.

1.7          EGSO poziva Komisiju da osigura da upravljačka struktura EU-a za umjetnu inteligenciju formalno i sustavno uključuje socijalne partnere, civilno društvo i predstavnike MSP-ova, i tako osigura uključivo, transparentno i odgovorno upravljanje.

Preporučuje jasne ovlasti za razvoj i praćenje ključnih pokazatelja uspješnosti, sudjelovanje dionika i redovitu evaluaciju učinaka politika u području umjetne inteligencije, uključujući javno izvješćivanje i povratne informacije. Sudjelovanje dionika trebalo bi biti strukturirano, usmjereno na rezultate i vremenski učinkovito te podupirati brzo donošenje odluka i učinkovitu provedbu, a ne dodavati nove razine administrativnog opterećenja.

1.8          EGSO poziva na to da se u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (2028. – 2034.) osiguraju predvidljiva, dugoročna i dostupna financijska sredstva za istraživanje, infrastrukturu i razvoj vještina u području umjetne inteligencije, s namjenskim instrumentima za potporu MSP-ovima, regionalnim inovacijskim klasterima i transformaciji centara za digitalne inovacije u iskustvene centre u području umjetne inteligencije.

1.9          EGSO podržava stratešku javnu nabavu za jačanje europskog ekosustava i industrijske baze u području umjetne inteligencije. Javna nabava trebala bi promicati inovacije, otpornost, sigurnost i održivost opskrbe, a istodobno ostati transparentna, konkurentna i tehnološki neutralna.

Revizija zajedničke ribarstvene politike

PREPORUKE

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO):

poziva na obveznu i zajamčenu dodjelu 6100 milijuna eura za provedbu zajedničke ribarstvene politike (ZRP), u skladu s proračunom za razdoblje 2021. –2027., kako bi se očuvala jedna od malobrojnih isključivih nadležnosti EU-a i izbjeglo nadmetanje s drugim sektorima i interesima. Ribarstvo bi se, kao politika u isključivoj nadležnosti EU-a, trebalo obraditi u posebnom poglavlju u kojem bi se osigurala odgovarajuća javna ulaganja i pravna sigurnost za subjekte. Ta je potpora ključna kako bi se ribarima omogućilo ulaganje u nove tehnologije, kao i za poboljšanje sigurnosti i radnih uvjeta, privlačenje novih generacija u tu profesiju, poticanje tranzicije prema niskougljičnoj budućnosti i održavanje konkurentnosti na međunarodnim tržištima;

zabrinut je zbog činjenice da se prednost očito daje postizanju ciljeva Europskog pakta o oceanima (neobvezujuće strategije Europske komisije), a ne postizanju ciljeva ZRP-a, što je predviđeno Ugovorom o funkcioniranju EU-a i Uredbom o ZRP-u;

pozdravlja prijedlog da se ojačaju usklađenost i sinergija s povezanim inicijativama i fondovima, kao što su programi LIFE i Globalna Europa i programi za konkurentnost, kako bi se izbjeglo udvostručavanje rada i maksimalno povećao učinak javnih ulaganja. Međutim, poziva Komisiju, kao čuvaricu Ugovorâ, da osigura da vlade provedu ulaganja nužna za ispunjavanje ciljeva ZRP-a, a to su, među ostalim, prikupljanje podataka, kontrola, upravljanje ribarstvom i mjere povezane s flotama;

naglašava da definicija malog priobalnog ribolova treba biti fleksibilnija i utemeljena na kriterijima koje su utvrdili FAO i regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom. S obzirom na raznolikost društvenih, gospodarskih i geografskih konteksta država članica, neophodno je zadržati prilagodljiv pristup kojim se uzimaju u obzir posebnosti svake flote i obalne regije;

budući da je prosječna starost ribarske flote u Uniji 31,5 godina i da je njezina radna snaga sve malobrojnija i sve starija, države članice moraju izraditi planove i mjere za modernizaciju i obnovu plovila usmjerene na poboljšanje energetske učinkovitosti, sigurnosti na plovilu i radnih uvjeta, bez povećanja ribolovnog kapaciteta. To će pomoći u osiguravanju generacijske obnove, ali i u postizanju klimatskih ciljeva;

pozdravlja namjeru Europske komisije da uspostavi jednostavnu strukturu bez prethodnog, suviše preskriptivnog, utvrđivanja detaljnih mjera i pravila prihvatljivosti na razini EU-a. Poziva države članice da zadrže taj duh fleksibilnosti i pojednostavljenja u osmišljavanju svojih nacionalnih i regionalnih partnerskih planova i predvide ubrzane postupke za dodjelu bespovratnih sredstava male vrijednosti, osiguravajući pritom dosljednost s ciljevima ZRP-a i jednake uvjete među različitim sektorima i regijama. Ujedno poziva na uspostavu smjernica povezanih s načelom „ne nanosi bitnu štetu” koje bi se primjenjivale transverzalno, u svim sektorima, i koje bi bile jednostavne, homogene i olakšavale modernizaciju flote;

slaže se da treba zadržati određeni stupanj fleksibilnosti u određivanju stopa intenziteta potpore kako bi se državama članicama omogućilo da svoje nacionalne i regionalne partnerske planove prilagode specifičnim značajkama svojih sektora i regija. Međutim, smatra da je neophodno uspostaviti zajednički minimum na europskoj razini kako bi se osigurao pravedan okvir i izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja između flota i subjekata. Komisija bi trebala ocijeniti i prihvatiti maksimalne stope intenziteta potpore, koje države članice predlažu kao iznimke od općeg pravila, pod uvjetom da su one opravdane. Pritom treba koristiti referentne vrijednosti iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA) za razdoblje 2021. – 2027.;

u potpunosti podupire to da zahtjev za potporu nije dopušten u razdoblju utvrđenom zakonom ili od strane nadležnog tijela, koje je proporcionalno prekršaju koji je počinio podnositelj zahtjeva. Međutim, EGSO smatra da zahtjev za povrat već primljene subvencije, u slučaju počinjenja teškog prekršaja unutar maksimalno pet godina od njezina primitka, predstavlja dvostruko kažnjavanje. Time ne samo da se stvara pravna nesigurnost i, u usporedbi s drugim sektorima, u okviru nacionalnih planova diskriminirajuće postupa prema ribarima već se i doprinosi nedovoljnoj iskorištenosti sredstava;

pozdravlja novo pojednostavljenje i tekst o operacijama koje ispunjavaju uvjete za javnu potporu, u kojem se upućuje na obvezujuće odredbe Sporazuma Svjetske trgovinske organizacije (WTO) o subvencijama za ribarstvo. Međutim, EGSO smatra da treba ojačati pravnu sigurnost i za države članice i za korisnike i zadržati duh postojećeg Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu. Stoga preporučuje da se izričito navede načelo prema kojem su dopuštene potpore koje nisu izričito zabranjene.

Prijedlog uredbe o programu Erasmus+  (2028. – 2034.)

1.            PREPORUKE

U vezi s Prijedlogom uredbe, Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO):

1.1          naglašava da u strukturi programa treba jasno izdvojiti kategorije mladih, obrazovanja i osposobljavanja i sporta, osigurati da svaka od njih ima svoje mjesto u predloženoj uredbi i pritom definirati mjere i relevantne definicije;

1.2          naglašava da je za pitanja mladih potreban namjenski proračunski naslov i poziva na to da se najmanje 15 % ukupnog proračuna programa Erasmus+ izdvoji za sektor mladih. Usto, poziva na to da se iz sredstava namijenjenih za obrazovanje i osposobljavanje najmanje 26,2 % izdvoji za strukovno obrazovanje i osposobljavanje;

1.3          izražava zabrinutost zbog toga što bi predloženo restrukturiranje programa Erasmus+ u dva stupa moglo smanjiti vidljivost i djelotvornost određenih ključnih mjera, posebno onih povezanih s razvojem politika i sudjelovanjem mladih. Stoga naglašava da je važno da mjera „podrška razvoju politike”, kao zasebna komponenta odvojena od „suradnje organizacija i institucija”, zadrži funkciju sadašnje ključne aktivnosti br. 3. (KA3) jer priznaje da razvoj politika ima zasebnu ulogu u promicanju sudjelovanja mladih i demokratskog angažmana osoba svih dobnih skupina, da zadovoljava i druge specifične potrebe u tom području, a ne samo one povezane sa suradnjom i da osigurava dosljednost sa strategijom EU-a za mlade, Europskom agendom za rad s mladima i drugim područjima politika povezanima s obrazovanjem i osposobljavanjem, kao što su Unija vještina i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja;

1.4          naglašava važnost dosljednog praćenja programa putem pokazatelja (pogotovo kad je riječ o ljudima kojima se pruža manje prilika), uspostave participativnih upravljačkih struktura u kojima sudjeluju i korisnici (poput organizacija mladih, socijalnih partnera, organizacija civilnog društva) i nadzora koji vrše države članice;

1.5          ističe da je važno zaštititi jedinstvene vrijednosti i identitet Europskih snaga solidarnosti i očuvati temeljna načela solidarnosti, volontiranja i građanskog angažmana, pri čemu te snage moraju ostati vidljive, omogućavati neformalno i informalno učenje i biti pristupačne, pogotovo mladima s manje mogućnosti;

1.6          naglašava da je važno osigurati da program bude otvoren i dostupan Europljanima izvan EU-a, kako ljudima tako i organizacijama, i da u tu svrhu treba uključiti europske zemlje koje nisu članice EU-a, a podupiru demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava, i tako ojačati mobilnost, volontiranje i solidarnost na području cijele Europe;

1.7          naglašava da su aktivnosti volontiranja i solidarnosti ključan element rada s mladima i građanskog angažmana osoba svih dobnih skupina i da ih se mora prepoznati i podupirati kao vrijedne prilike za učenje i sudjelovanje. Te se aktivnosti moraju i dalje znatno razlikovati od formalnog zapošljavanja i pripravništva, u skladu s postojećim pravilima, a istodobno treba očuvati jedinstvenu svrhu i dodanu vrijednost volontiranja;

1.8          poziva na to da se mobilnost stručnjaka i dalje na odgovarajući način zadrži pod stupom mobilnosti u svrhu učenja. Mobilnost stručnjaka (učitelja, nastavnika, voditelja osposobljavanja, osoba koje rade s mladima itd.) jača dugoročne organizacijske kapacitete i osigurava prijenos inovativnih obrazovnih praksi među sektorima;

1.9          poziva na dodjelu financijskih sredstava i uvođenje mehanizama financiranja kako bi se osiguralo učinkovito informiranje i uključivanje osoba s manje mogućnosti, posebno mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (NEET), koji su u općim mjerama uključivanja često zanemareni;

1.10       preporučuje da se nastavi povećavati socioekonomski učinak programa Erasmus+, među ostalim njegova relevantnost za tržište rada, što se može postići zadržavanjem mobilnosti u svrhu učenja u središtu pozornosti i osiguravanjem jake usmjerenosti na inicijalno strukovno obrazovanje i osposobljavanje, kao i na strukovno obrazovanje i osposobljavanje općenito. Za to treba znatno više financijskih sredstava. U izgradnji kapaciteta za strukovno obrazovanje i osposobljavanje trebali bi i dalje aktivno sudjelovati socijalni partneri, organizacije koje se temelje na paritetu, predstavnička tijela poduzeća, posebno MSP-ova, i ustanove za osposobljavanje, jer bi se time omogućila snažnija suradnja između pružatelja obrazovanja i tržišta rada radi poticanja trajnih inovacija u pružanju vještina.

Instrument za povezivanje Europe 2028. – 2034.

1.            PREPORUKE

1.1          EGSO pozdravlja uvažavanje potrebe za ulaganjima, posebno hitne potrebe za jačanjem otpornosti EU-a i povećanjem sigurnosti. Međutim, predviđena financijska sredstva nisu dovoljna, pa se sredstva CEF-a III moraju povećati na najmanje 100 milijardi eura. Osim toga, financiranje iz CEF-a trebalo bi biti uvjetovano ispunjavanjem kriterija stvaranja europske vrijednosti, kao i socijalnih i okolišnih kriterija. Kraći lanci opskrbe razuman su cilj koji treba ostvariti iz geopolitičkih razloga.

1.2          Odbor smatra da je u sljedeće programsko razdoblje primjereno uključiti ulaganja izvan EU-a proširenjem koridora mreže TEN-T na zemlje kandidatkinje. Međutim, u fokusu financiranja moraju ostati projekti unutar EU-a.

1.3          U skladu s Prijedlogom, Instrument za povezivanje Europe (CEF) trebao bi biti još više usmjeren na prekogranična ulaganja. Iako je taj smjer sam po sebi poželjan, ulaganja koja se provode unutar samo jedne države članice ne bi smjela biti u potpunosti isključena ako su u skladu s potrebama i ciljevima CEF-a i ako su značajna za TEN-T i TEN-E. Po svemu sudeći, u tim je projektima posebno važno uklanjanje infrastrukturnih uskih grla. Stoga će biti potrebno ojačati mehanizme koordinacije na raznim razinama kako bi se izbjegli nedostaci i preklapanja među projektima.

1.4          U predloženoj uredbi o CEF-u ne navode se kriteriji prihvatljivosti, za koje se očekuje da će biti utvrđeni u fazi pozivana podnošenje prijedloga. EGSO stoga predlaže da se pojasni kojim će se projektima dati prednost, barem na razini programa rada. Očekuje se da će se prednost dati projektima kojima se omogućuje hitan razvoj kapaciteta EU-a za izgradnju otpornosti i pripravnosti na prijetnje, među ostalim iz neprijateljskih država. Stoga bi cilj za rashode povezane s klimom u okviru instrumenta CEF III trebalo preispitati na način kojim bi se to omogućilo.

1.5          U budućem CEF-u više neće biti tzv. „kohezijskih omotnica”, kojima se zemljama obuhvaćenima kohezijskom politikom odobravao povlašteni pristup sredstvima. Međutim, očekuje se da će u okviru CEF-a i dalje postojati slični mehanizmi za primjereno i ciljano uklanjanje postojećih nedostataka u infrastrukturnim vezama i zadovoljavanje uočenih razvojnih potreba. EGSO stoga kao moguće rješenje predlaže izdvajanje namjenskih sredstava koja bi služila ciljevima navedenima u Uredbi o CEF-u i omogućila da se dovrše započeti projekti CEF-a. Ta bi se namjenska sredstva, na primjer, mogla izdvojiti u okviru nacionalnih regionalnih partnerskih planova (NRRP). Nadalje, EGSO predlaže da se, barem na razini programa rada, navede kojim se projektima treba davati prednost, da kriteriji financiranja trebaju biti povezani sa socijalnim i ekološkim kriterijima te da treba osigurati europsku dodanu vrijednost. Povrh toga, EGSO predlaže da se ponovno procijeni hoće li države članice čiji je BND manji od 90 % BND-a Unije moći provoditi projekte s obzirom na to da se Uredbom predlaže smanjenje stope sufinanciranja na 75 % vrijednosti projekta.

1.6          EGSO želi skrenuti pozornost na činjenicu da će se, u skladu s Prijedlogom uredbe, uloga odbora za koordinaciju CEF-a smanjiti. EGSO poziva na zadržavanje njegove sadašnje uloge. Istodobno se očekuje da će u rad tog odbora biti uključene organizacije civilnog društva, uključujući socijalne partnere.

1.7          Treba uvesti postupke za evaluaciju rashoda CEF-a, ex post i sredinom programskog razdoblja. U Uredbi se ne navode ni pravila praćenja CEF-a.

1.8          Bit će važno da se CEF-om podupiru projekti usmjereni na osiguravanje kritične infrastrukture. To je posebno važno u državama primateljicama kohezijskih sredstava i regijama na granici s Rusijom i Bjelorusijom, državama koje prema zemljama EU-a otvoreno izražavaju neprijateljstvo.

1.9          Treba pronaći rješenja za pojednostavljenje postupka prijave i bržu isplatu sredstava zbog potrebe za ubrzanjem provedbe ulaganja, posebno onih koja izravno doprinose izgradnji otpornosti i autonomije EU-a.

1.10       Nadalje, novim CEF-om trebalo bi zajamčiti financiranje svih aspekata odabranog projekta. Time će se osigurati potpuna provedba i postizanje svih ciljeva.

1.11       Nadalje, Komisija bi trebala utvrditi mehanizme kojima će se osigurati potreban nastavak projekata koji su već u tijeku kako bi se, unatoč promjeni kriterija, mogli nastaviti i dovršiti s pomoću zajamčenog proračuna.

1.12       EGSO smatra da bi se instrumentom CEF III trebala podupirati i ulaganja u sigurne i zaštićene mreže parkirališta da bi se radnicima u prometnom sektoru osigurali pristojni uvjeti odmora. Poželjno je povećati usmjerenost CEF-a na postizanje socijalnih ciljeva.

1.13       EGSO poziva na to da se javna ulaganja u stratešku infrastrukturu, posebno u projekte od zajedničkog europskog interesa, izuzmu iz fiskalnih pravila. Države članice samo na taj način mogu osigurati potrebno nacionalno sufinanciranje i ubrzati transformaciju.

1.14       Kad je riječ o uspostavi sustava za vodik i daljnjem razvoju tržišta vodika u EU-u, EGSO smatra da je važno osigurati potporu za ulaganja potrebna za izgradnju infrastrukture za vodik, uključujući kapacitete za skladištenje.

Pregled svih usvojenih mišljenja pronađite OVDJE. 

Foto: Freepik.com