Paket za oporavak Europe podupire gospodarski oporavak Hrvatske

Oporavak Europske unije od gospodarskih, financijskih i socijalnih posljedica pandemije te ruske invazije na Ukrajinu, ključan je za ostvarivanje gospodarskih interesa Republike Hrvatske.

Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) privremeni je instrument Europske komisije u sklopu plana NextGenerationEU, kojim se želi postići da Unija iz aktualne krize izađe snažnija i otpornija. U okviru RRF-a, Komisija sredstva dobivena zaduživanjem na tržištima kapitala, dodjeljuje državama članicama za reforme i ulaganja kojima će učiniti svoja gospodarstva i društva održivijima, otpornijima i spremnijima za zelenu i digitalnu tranziciju te odgovoriti na izazove definirane u Europskom semestru; iz RRF-a je Hrvatskoj do sada isplaćeno 2,9 milijardi eura.

Gospodarsko okruženje

U Zimskoj prognozi Komisije za Hrvatsku, procjenjuje se da će rast BDP-a zabilježen 2023., ostati stabilan i iznositi 2,6 %. Iako se izvoz roba prošle godine smanjio zbog slabe vanjske potražnje, ukupna (neto) trgovinska bilanca pozitivno je pridonijela rastu BDP-a zbog rasta izvoza usluga (uglavnom turizma) nakon uvođenja eura i pristupanja Hrvatske šengenskom području početkom 2023. Rast potrošnje kućanstava trebao bi se ubrzati s padom inflacije, a zaposlenost i plaće i dalje bi trebale rasti, čemu će pridonijeti reforma u javnom sektoru. U 2025. očekuje se rast BDP-a na 2,8 %.

Što se tiče inflacije, predviđa se da će nastaviti trend pada; 2023. je, sa 10,7 % iz prethodne godine, pala na 8,4 %, za 2024. se predviđa da će iznositi 2,5 %, a za 2025. godinu 2 %.

Što plan oporavka donosi Hrvatskoj?

Instrument NextGenerationEU je financijski poticaj Hrvatskoj da provede ulaganja i reforme kako bi ubrzala prelazak na održivo i otporno gospodarstvo, uklonila prepreke trajnom rastu, osigurala socijalnu koheziju te postala bolje pripremljena za buduće izazove i mogućnosti koje proizlaze iz zelene i digitalne tranzicije.

Uz navedeno, kao odgovor na socioekonomske poteškoće i poremećaje na globalnom tržištu energije, Komisija je pokrenula plan REPowerEU u okviru kojeg je Hrvatska, kao i druge države Unije, ažurirala svoj Plan za oporavak i otpornost mjerama za uštedu energije, poticanje obnovljivih izvora energije i diversifikaciju opskrbe energijom. Vijeće EU-a je u prosincu 2023. odobrilo ažurirani hrvatski Plan, uključujući i dodano poglavlje o REPowerEU. Plan sadrži 157 investicija i 78 reformi, od kojih će 39 % poduprijeti klimatske ciljeve, a 20 % digitalnu tranziciju.

U području klimatskih politika i politika za zaštitu okoliša, Plan uključuje ulaganja od oko 2 milijarde eura u energetsku učinkovitost i obnovu zgrada nakon potresa te 723 milijuna eura u održivu mobilnost, posebno u nadogradnju željezničkih pruga, postavljanje postaja za punjenje električnih vozila te uvođenje vozila i plovila s nultom stopom emisija. Također potiče ulaganja u gospodarenje otpadom i vodama, kružno gospodarstvo, razvoj zelenih vještina (posebno u građevinskom sektoru), proizvodnju iz obnovljivih izvora energije te očuvanje bioraznolikosti i ekosustava. Planiraju se i aktivnosti podizanja svijesti građana o zelenoj tranziciji te sredstva za razvoj strategija zelene urbane obnove.

Plan sa 658 milijuna eura potiče prelazak na niskougljično gospodarstvo kroz modernizaciju energetske infrastrukture i proizvodnju naprednih biogoriva i vodika iz obnovljivih izvora, a sa 542 milijuna eura poduprijet će poduzeća u projektima za poticanje zelenog gospodarstva, održivog turizma i zelenih tehnologija.

Vezano uz digitalnu tranziciju, Plan uključuje digitalizaciju javne uprave uz stvaranje jedinstvene kontaktne točke za javne usluge, uvođenje digitalne osobne iskaznice te povećanje digitalne povezivosti, posebno u ruralnim područjima i područjima bez signala. Plan također predviđa ulaganja u digitalizaciju visokog obrazovanja putem e-učenja i digitalnih alata za poučavanje.

2,9 milijardi eura predviđeno je za povećanje kapaciteta elektroenergetske mreže, uspostavu gospodarstva temeljenog na vodiku putem doline sjevernog Jadrana, povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku i mreže za transport plina prema Sloveniji i Mađarskoj te ublažavanje energetskog siromaštva.

Plan potiče i gospodarsku i socijalnu otpornost Hrvatske; oko 2 milijarde eura bit će uloženo u obrazovanje i istraživanje, prvenstveno kroz izgradnju i nadogradnju škola i vrtića, a 277 milijuna eura bit će uloženo u politike tržišta rada, s ciljem poticanja zapošljavanja i samozapošljavanja, prekvalifikacije i usavršavanja te poboljšanja sustava socijalnih naknada i usluga. 739 milijuna eura dodijelit će se mjerama za poboljšanje poslovnog okruženja kroz smanjenje administrativnog opterećenja i regulatornih zahtjeva te olakšavanjem financiranja poduzeća.

Sve mjere moraju biti dovršene do kolovoza 2026.

Više informacija možete pronaći ovdje.

Foto: croatia.representation.ec.europa.eu

Izvor: Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj