Hrvatski
Engleski
PLAN ZA KVALITETNA RADNA MJESTA: PROVEDITE NAČELO „NAJPRIJE MISLI NA MALE“ U PRAKSU
Bruxelles, 04.12.2025. – “Europski socijalni model jedna je od naših najvećih snaga, ali kako bismo osigurali kvalitetna radna mjesta, moramo ojačati konkurentnost i produktivnost malih i srednjih poduzeća koja ga podržavaju. Radit ćemo s Komisijom kako bismo osigurali da se ta točka u potpunosti uzme u obzir”, izjavio je predsjednik SMEuniteda Petri Salminen, reagirajući na objavu Plana za kvalitetna radna mjesta i prvu fazu konzultacija socijalnih partnera o budućem Zakonu o kvalitetnim radnim mjestima.
Plan za kvalitetna radna mjesta stiže u vrijeme kada se europska tržišta rada mijenjaju pod pritiskom digitalizacije, zelene tranzicije, demografskih promjena i trajnog nedostatka radne snage. SMEunited naglašava da rasprave o poboljšanju kvalitete rada moraju odražavati vezu između standarda rada, konkurentnosti i produktivnosti, uz priznavanje napora koje mala i srednja poduzeća već ulažu. “S 26,13 milijuna MSP-ova koji osiguravaju 65% zaposlenosti i 54% dodane vrijednosti u EU, uspjeh budućih europskih politika tržišta rada ovisi o tome mogu li MSP-ovi poslovati u stabilnim regulatornim okruženjima uz smanjena administrativna opterećenja, pojednostavljene procedure i ciljanu podršku u područjima poput financija, digitalne infrastrukture i savjetodavnih usluga”
Više:https://www.smeunited.eu/news/quality-jobs-roadmap-put-think-small-first-into-action
ZAKON O PODACIMA: MSP-ovi TRAŽE POUZDANOST OBEĆANIH PRILIKA
„Zakon o podacima ima potencijal temeljito preoblikovati europsko podatkovno gospodarstvo, otvarajući nove poslovne modele za MSP-ove. Kako bi doista podržao inovacije, Zakon o podacima ne smije biti oslabljen, a kreatori politika trebaju se usredotočiti na jasne smjernice, praktičnu podršku i pravnu sigurnost“, izjavila je glavna tajnica Véronique Willems na panel-raspravi Digital SME Summita o Zakonu o podacima.
„Zakon o podacima ostaje prekretnica za pošten pristup podacima. On stvara prilike i izjednačava uvjete poslovanja za MSP-ove“. Napokon omogućuje poduzećima pristup podacima, štiti ih od nepravednih ugovornih odredbi i osigurava da razmjena podataka bude poštena, razumna i nediskriminatorna.“
„Podržali smo Zakon o podacima jer je otvorio vrata novim poslovnim modelima. Digitalni omnibus ne bi smio razvodniti zajamčeni pristup sada. Neki poduzetnici pomno prate zbivanja u Bruxellesu i već su radili na idejama koristeći prednosti Zakona o podacima. Sada se dvoume trebaju li nastaviti ili zaustaviti svoja ulaganja.
Dok neki inovativni poduzetnici već istražuju prilike temeljene na podacima, razina informiranosti ostaje neravnomjerna, posebno u tradicionalnim sektorima poput proizvodnje, maloprodaje te usluga održavanja i popravaka. „Mnoge tradicionalne tvrtke još uvijek ne znaju što to znači za njih. Zato je vrlo važno osigurati da svi znaju koja su njihova prava“, pojasnila je.
Problem nije nedostatak ambicije među MSP-ovima, već nedostatak dostupnih alata i informacija. Većina europskih MSP-ova su mikropoduzeća, najčešće bez pravnih odjela. Bez jasnih smjernica „korak po korak“, jednostavno se ne mogu snaći u tako složenom zakonodavstvu.
Upravo tu Digitalni omnibus može poboljšati situaciju. Konsolidacijom nekoliko zakona povezanih s podacima u jedinstven okvir, prijedlog nastoji pojednostaviti usklađivanje s propisima.
Dodatno, Véronique Willems istaknula je da „zakonodavstvo ne može stupiti na snagu ako alati i smjernice nisu osigurani. Pravna sigurnost mora biti na prvom mjestu. Od MSP-ova se ne može tražiti ulaganje u nove modele kada ne znaju hoće li se prilike koje su im obećane doista ostvariti.“
Panel-rasprava održana je u sklopu Digital SME Summita, a moderirao ju je Florian Schuck. Ostali govornici bili su Bjoern Juretzki, voditelj odjela za politiku podataka (DG CNECT, Europska komisija), Damian Boeselager, zastupnik u Europskom parlamentu (Zeleni, Njemačka), Sylvia Gotzen, glavna tajnica (FIGIEFA), Andrei Kelemen, izvršni direktor (Cluj IT) i potpredsjednik (European DIGITAL SME Alliance), te Inge Graef, izvanredna profesorica prava tržišnog natjecanja (Sveučilište Tilburg).
Više:https://www.smeunited.eu/news/data-act-smes-ask-reliability-of-promised-opportunities
ULAGANJE U KLIMATSKU OTPORNOST I PRILAGODBU MORA POSTATI ODRŽIV POSLOVNI MODEL ZA MSP-ove
„MSP-ovi će moći ulagati u klimatsku otpornost samo ako to postane isplativ poslovni model“, izjavio je direktor za ekonomsku politiku Gerhard Huemer prilikom rasprave o rezultatima Refleksijske skupine o financiranju klimatske otpornosti s povjerenikom Hoekstrom.
Iako nema sumnje da su ulaganja u klimatsku otpornost korisna za društvo u cjelini, nije očito da će se privatna ulaganja isplatiti malim i srednjim poduzećima ili vlasnicima kuća, pojasnio je Huemer, ističući kako izbjegavanje potencijalnih budućih gubitaka, primjerice, kod sljedeće poplave, ne može otplatiti kredit za ulaganje u prilagodbu.
Stoga MSP-ovi trebaju pozitivne cjenovne poticaje od osiguravatelja i banaka pri ulaganju u smanjenje rizika. Nadalje, javni sektor mora stvoriti okruženje koje olakšava takva ulaganja pružanjem pristupa podacima, davanjem smjernica te olakšavanjem pristupa financijskim instrumentima. Istodobno je upozorio na stvaranje moralnog rizika ako se destimuliraju privatne mjere i ulaganja u otpornost zato što se neosigurane žrtve klimatskih događaja spašava novcem poreznih obveznika.
Na kraju, Huemer je istaknuo da se regulatorno i institucionalno okruženje za osiguranje i financijske instrumente relevantne za MSP-ove znatno razlikuje među državama članicama, budući da se i klimatski rizici razlikuju. Stoga je preporučio uspostavu nacionalnih dijaloga radi daljnjeg razvoja konkretnih rješenja koja olakšavaju ulaganja u otpornost i osiguranje od klimatskih rizika.
RAST RAZLIKE U PRODUKTIVNOSTI RADA IZMEĐU SAD-a I EU UBRZAVA SE NAKON 2019.
Nova studija Europskog instituta poslodavaca (EEI), provedena u suradnji s Rexecodeom, pokazuje da se jaz u produktivnosti rada između EU i SAD-a značajno povećao od 2019. godine. Godine 2024. satna produktivnost rada u EU iznosila je 72 USD (PPP) u usporedbi sa 116 USD u Sjedinjenim Američkim Državama – što predstavlja jaz od 38%. U razdoblju 2019.–2024. produktivnost u SAD-u porasla je za +9,7%, dok je u EU zabilježen rast od samo +2,4%, čime se jaz produbio za 6,7%.
Izvještaj ističe četiri glavna uzroka:
- Pristup EU očuvanju zaposlenosti tijekom pandemije,
- Boom ulaganja u digitalne tehnologije i umjetnu inteligenciju u SAD-u,
- Šok u europskoj industrijskoj konkurentnosti (energija, regulativa, Kina),
- Slabija privatna potražnja i ulaganja.
Zaključno, studija upozorava da se EU sada suočava sa strukturnim i cikličkim nepovoljnim uvjetima, dok SAD koristi snažan, tehnološki potaknut oporavak.
Više:https://www.smeunited.eu/news/us-eu-labour-productivity-divergence-accelerates-post-2019
