589. plenarna sjednica Europskog ekonomskog i socijalnog odbora (EESC)

SAŽETAK AGENDE

• Direktiva o pripravništvu i pojačani okvir kvalitete za pripravništva – 10.07.2024.
• Digitalizacija energetike: balansiranje prilika i rizika za europske potrošače – 10.07.2024.
• Borba protiv seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece te dječje pornografije – 10.07.2024.
• Provjera stranih investicija u Uniji – 10.07.2024.
• Porezni okvir za subjekte društvene ekonomije – 10.07.2024.
• Inicijativa EU-a za biotehnologiju i bioproizvodnju – 10.07.2024.
• Kako osigurati socijalnu, ekološku i ekonomsku održivost poljoprivredno-prehrambenog sektora EU-a uz buduće proširenje? – 10.07.2024.
• Napredni materijali za industrijsko vodstvo – koordinirani plan s državama članicama – 10.07.2024.
• Paket za borbu protiv krijumčarenja – 10.07.2024.
• Njegovatelji – 10.07.2024.

USVOJENE ODLUKE KOJE SE TIČU POSLODAVACA

Nitko ne smije biti zapostavljen! Za uključivu i participativnu kohezijsku politiku koja podupire socijalnu, ekonomsku i teritorijalnu koheziju

• Pozivaju se države članice Europske unije i njezin čelnici, europske institucije i građani EU-a da štite i štite gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju EU-a u skladu s člankom 174. UFEU-a;
• Naglašava se da je temeljno načelo kohezijske politike prema kojem „nitko ne smije biti zapostavljen” i dalje snažno i valjano te da su partneri iz civilnog društva spremni nastaviti raditi njemu u korist putem čvrste ulagačke politike EU-a;
• Naglašava se da nejednakost mogućnosti može imati štetan učinak na dugoročan rast i konkurentnost na regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a. Kohezijska politika stoga mora biti raznolikija i fleksibilnija, ali istovremeno pouzdana, stabilna i jasna, kako bi se više pozornosti posvetilo građanima i građankama, posebno najranjivijima, i na bolji način riješio problem nejednakih mogućnosti s kojima se mnogi suočavaju;
• Kritičan je prema uklanjanju uloge povjerenika koji je prije svega zadužen za kohezijsku politiku;
• Protivi se reduciranju kohezijske politike i njezinoj preobrazbi u instrument za rješavanje kriznih situacija;
• Odbacuje ideju da se kohezijska politika pretvori u instrument sličan Mehanizmu za oporavak i otpornost, u kojem su uključenost dionika i podijeljeno i višerazinsko upravljanje slabi ili uopće ne postoje;
• Zalaže se za načelo partnerstva i jasna pravila za uključivanje civilnog društva u odabir i praćenje operacija koje financira EU, kao i upravljanje tim operacijama;
• Traži se da se u sljedećoj uredbi o zajedničkim odredbama, kojom se uređuje upotreba kohezijskih fondova i drugih financijskih sredstava EU-a nakon 2027., izričito naglasi uključenost civilnog društva, kao što je bilo napravljeno za razdoblje 2021. – 2027.;
• Poziva se na to da kohezijska politika bude lokalizirana i usmjerena na ljude;
• Poziva se na davanje novog poticaja kohezijskoj politici i smatra da treba proširiti, modernizirati ili revidirati niz instrumenata i pristupa kako bi se izgradila snažna, učinkovita, fleksibilna i obnovljena kohezijska politika, uz veći naglasak na kapacitetima, međuregionalnim vezama, učinkovitosti rezultata i mogućnostima za korisnike, a ne samo ulaganju;
• Učinit će se sve što je u njegovoj moći da očuva temeljna načela kohezijske politike i osigura da ona i dalje bude vezivno tkivo ujedinjene Europe.

Okvir za oporezivanje subjekata socijalne ekonomije

• Smatra se da porezni sustavi država članica ne bi smjeli ometati razvoj socijalne ekonomije i pozdravlja cilj Europske komisije da pruži potporu državama članicama objavljivanjem smjernica o relevantnim poreznim okvirima koji se primjenjuju na subjekte socijalne ekonomije;
• Napominje se da poznavanje pristupa raznih država članica može biti važno polazište za dublju analizu i poboljšanje općeg okvira za oporezivanje subjekata socijalne ekonomije na unutarnjem tržištu;
• Nada se da bi se u budućnosti mogla postići usklađenost pristupa oporezivanju subjekata socijalne ekonomije s ciljem konsolidacije unutarnjeg tržišta;
• Poziva se na podrobno promišljanje o mogućim oblicima budućeg usklađivanja oporezivanja socijalne ekonomije u EU-u;
• Potiče se Europska komisija i države članice da razmotre i izrazito povlaštene stope PDV-a za aktivnosti od javne koristi koje provode subjekti socijalne ekonomije i za socijalne službe, naročito za sektor zdravstvene i socijalne skrbi za starije osobe, kao i za usluge osobama, dugotrajnu skrb i obrazovanje.

Direktiva o pripravništvu i ojačani kvalitativni okvir za pripravništvo

• Naglašava se, da su naukovanje i pripravništvo dvije različite prakse čiji se ciljevi i propisi u pojedinim državama članicama razlikuju;
• Preporučuje se, da definicije iz članka 2. ne podrazumijevaju nikakvu obvezu država članica da pripravništvo klasificiraju kao radni odnos ako, u skladu s propisima država članica, ta radna praksa nije obuhvaćena definicijom „pripravnika” iz Prijedloga direktive;
• Predlaže se, da se u članak 3. uvrsti popis radnih uvjeta od kojih se ne može odstupiti kako bi se osigurala bolja zaštita interesa pripravnika uz istodobno očuvanje autonomije socijalnih partnera kad je riječ o reguliranju uvjeta pripravništva na otvorenom tržištu;
• Ističe se ključna uloga nadležnih tijela u suzbijanju prikazivanja redovnih radnih odnosa kao pripravništva i prepoznaje važnu ulogu koju u tome mogu imati socijalni partneri;
• Poziva se na donošenje odredbi kojima se jamči da predstavnici radnika uvijek mogu štititi pripravnike, čak i ako pripravništvo ne predstavlja radni odnos;
• Preporučuje se definiranje minimalnih kriterija kvalitete za svaku vrstu pripravništva u cijelom EU-u kako bi se osigurali visoki standardi i zajednički osnovni okvir u svim državama članicama; smatra da je u okviru postupka preispitivanja i provedbe važno prikupljati podatke i razmjenjivati primjere dobrih nacionalnih praksi za svaku vrstu pripravništva na razini EU-a;
• Naglašava se važnost pravedne naknade kojom se uzimaju u obzir mogući troškovi sudjelovanja u aktivnosti osposobljavanja i povezani životni troškovi.

Proširenje i poljoprivredno-prehrambeni sektor EU-a

• Ističe se da, iako se ovo proširenje razlikuje od svih prethodnih zbog aktualne iznimne geopolitičke situacije, to ne bi smjelo ugroziti razinu pripravnosti zemalja kandidatkinja i dovesti u pitanje važnost potrebnih zakonodavnih reformi i poštovanje temeljnih vrijednosti EU-a;
• Naglašava se važnost sigurnosti opskrbe u proizvodnji hrane u EU-u u kontekstu geopolitičkih napetosti i potrebu da se osigura da sve regije EU-a mogu održati poljoprivrednu proizvodnju u budućnosti;
• Ističu se mogućnosti koje ovo proširenje pruža za bolje osiguravanje strateške autonomije EU-a i daljnje smanjenje ekološkog otiska poljoprivrednog sektora, ali istodobno uviđa mješovite rezultate prethodnog kruga proširenja, napominjući da je bilo i pobjednika i gubitnika, da su slabo razvijena ruralna područja imala mnogo manje koristi od tog procesa nego aglomeracije i da manja europska poljoprivredna gospodarstva nestaju; stoga poziva Europsku komisiju i države kandidatkinje da uzmu u obzir i ublaže posljedice proširenja, pogotovo na obiteljska poljoprivredna gospodarstva i mala i srednja poljoprivredno-prehrambena poduzeća u EU-u i zemljama kandidatkinjama;
• Naglašava se, da će se zemlje kandidatkinje morati uskladiti s općim ciljevima i vrijednostima ZPP-a i da će se prije proširenja trebati dogovoriti o potrebnim reformama ZPP-a i povezanom financijskom okviru;
• Preporučuje se, da se postojeća osnovna potpora dohotku, koja se određuje prema površini, zamijeni financijskim poticajima svim državama članicama za usluge koje pogoduju okolišu i društvu, postupno smanjenim plaćanjima, obveznim određivanjem gornjih granica ili povećanjima za prve hektare i poziva na to da se poljoprivredna politika i politika ruralnog razvoja još više usmjere na tzv. gospodarstvo blizine i da se ta načela prenesu u nove zemlje kandidatkinje;
• Poziva se na povećanje proračuna ZPP-a kojim se moraju kompenzirati negativne posljedice za poljoprivrednike u EU-u i u obzir uzeti i potencijalni socijalni troškovi, što znači da trenutačni neto doprinositelji u novom financijskom razdoblju trebaju biti spremni u proračun EU-a uplatiti veći udio svojeg BDP-a zbog neto koristi izvoznika industrijskih proizvoda i usluga iz EU-a, dok će se cijene u poljoprivredno-prehrambenom sektoru smanjiti zbog nižih troškova proizvodnje novih sudionika;
• Naglašava se, da su potrebni detaljni i pouzdani podaci i potiče Europsku komisiju da pomno prati poljoprivrednu proizvodnju i razvoj procesa reformi, uključujući špekulacije zemljištem;
• Primjećuje se, da je proces integracije na neki način već započeo otvaranjem tržišta EU-a poljoprivrednim proizvodima iz zemalja kandidatkinja. Potencijalne nepogodnosti koje to predstavlja za države članice EU-a moraju se izbjeći utvrđivanjem jasnih pravila kojih se zemlje kandidatkinje moraju pridržavati.

Provjera stranih ulaganja u Uniji

• Pozdravlja se Prijedlog uredbe kao korak u pravom smjeru kojim se jačaju mehanizmi za provjeru izravnih stranih ulaganja u EU-u. Cilj je Prijedloga uredbe uskladiti nacionalne postupke i ojačati mehanizam za suradnju EU-a, osiguravajući javnu kontrolu nad ključnim sektorima i programima;
• Naglašava se važnost promicanja veće usklađenosti nacionalnih normi kojima se uređuju izravna strana ulaganja i mehanizmi za provjeru. To uključuje: i) određivanje dosljednih pragova za provjeru izravnih stranih ulaganja i ujednačenih rokova za odgovaranje; ii) uvođenje koherentnih definicija rizika za sigurnost i javni poredak; iii) jačanje kapaciteta država članica za djelotvornu provedbu zadaća provjere izravnih stranih ulaganja;
• Poziva se na to, da se utvrde iznimni slučajevi u kojima institucije EU-a mogu zabraniti, ublažiti ili uvjetovati izravna strana ulaganja koja ugrožavaju programe ili projekte od interesa za Uniju, uz osiguravanje jedinstvenog pristupa kad je riječ o zaštiti javne sigurnosti i poretka u državama članicama. U tu bi svrhu EU trebao uspostaviti jasne postupke i precizirati okolnosti za provedbu kontrole nad ulaganjima koja predstavljaju znatan rizik za interese EU-a;
• Predlaže se, da se promiče primjena načela uzajamnosti u trgovini, ulaganjima i sporazumima o pridruživanju s trećim zemljama i da se prate ulaganja iz zemalja koje ograničavaju ulaganja iz EU-a kako bi se osiguralo uravnoteženo i pravedno postupanje; o strogoj primjeni odlučivalo bi se u svakom pojedinačnom slučaju. Unutar konceptualnog okvira strateške autonomije i strategije gospodarske sigurnosti izravna strana ulaganja i dalje bi se trebala promicati radi poticanja održive konkurentnosti;
• Poziva se na to da se ulaganja iz poreznih oaza podvrgnu posebnom nadzoru, pri čemu treba tražiti da se zna tko su stvarni vlasnici investicijskih poduzeća i ispitati zakonitost financijskih sredstava koja se koriste. Države članice trebale bi razmotriti mogućnost ukidanja takozvanih „zlatnih viza” za dobivanje boravišta ili državljanstva u jednoj od država članica EU-a;
• Ističe se potreba za mehanizmima za sudjelovanje socijalnih partnera i organizacija civilnog društva u politici o izravnim stranim ulaganjima i njihovoj provjeri na razini EU-a i država članica, čime bi se osigurala transparentnost i uključivost u postupku evaluacije.

Energetska digitalizacija: Uspostavljanje ravnoteže između prilika i rizika za europske potrošače

• Naglašava se da digitalizacija postaje sve važnija u svjetlu zelene tranzicije, ali da bi energija trebala i dalje biti cjenovno pristupačna, prilagodljiva i jednostavna za upotrebu. To podrazumijeva razvijanje digitalnih alata prilagođenih korisnicima koji zadovoljavaju različite potrebe i promiču jednak pristup digitalnim energetskim uslugama. Potrošači bi i dalje trebali moći birati cijene, ugovore i usluge za korisnike na „preddigitalni” način;
• Ističu se prioriteti kibernetičke sigurnosti korisničkih podataka. Zbog digitalizacije je sve potrebnije stvoriti dinamične propise za zaštitu potrošača prilagođene novim kontekstima i sudionicima u tom sektoru;
• Ističe se da digitalni jaz između potrošača koji si mogu priuštiti skuplje digitalne alate i onih koji ne mogu dovodi do većeg energetskog siromaštva.
• Preporučuje se,  da se  radnicama osigura osposobljavanje. Akademije za industriju s nultom neto stopom emisija treba promicati svim zainteresiranim stranama, s naglaskom na vještinama u području energetske učinkovitosti.

Izgradnja budućnosti uz pomoć prirode: poticanje biotehnologije i bioproizvodnje u EU-u

• Razočarenje činjenice da EU još nema strategiju za biogospodarstvo ili akt o biotehnologiji jer smatra da je s obzirom na globalnu situaciju to zakonodavstvo hitno potrebno;
• Predlaže se da strategija EU-a za biogospodarstvo temelji na integriranom sektorskom pristupu sa specifičnim ciljevima, uključujući istraživački program za sljedećih deset godina, popis vještina i jasnu ulogu civilnog društva;
• Smatra se da treba razmotriti etički kodeks za poduzeća iz EU-a i za proizvode koji se stavljaju na tržište EU-a i promicati ga na globalnoj razini;
• Tvrdi se da su potrebne posebne mjere za razvoj kompetencija i konsolidaciju sinergija između zahtjeva u pogledu biotehnoloških vještina i potreba za bioproizvodnjom;
• Predlaže se da razvoj biotehnologije i bioproizvodnje u EU-u uključuje: sektorske pokazatelje, javno-privatna partnerstva, međusektorski istraživački sustav, bazu podataka s popisom potencijalnih ulagača, brže i manje birokratske postupke izdavanja odobrenja, savršenu sinergiju s ciljevima održivog razvoja i predloženim plavim planom, posebne i usklađene europske i globalne norme, mjere za povećanje potpore javnosti, povjerenja i razine obrazovanja te veći stupanj jasnoće u pogledu nacionalnih odnosno zajedničkih nadležnosti;
• Predlaže se da se biotehnologija i bioproizvodnja u EU-u financiraju uzimajući u obzir sinergijski pristup Mehanizmu za oporavak i otpornost (RRF), Platformi za strateške tehnologije za Europu (STEP), Europskoj investicijskoj banci (EIB) i kohezijskoj politici; smatra da bi dio novca prikupljenog od poreza za zaštitu okoliša trebalo preusmjeriti na financiranje proizvoda zelene biotehnologije i da bi se trebalo koristiti nizom kombiniranih financijskih izvora i fondova kao što su zajmovi, poduzetnički kapital i javna sredstva.