Novosti

  • Novosti
  • 585. plenarno zasjedanje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

585. plenarno zasjedanje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora


Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) održao je prošlog tjedna svoje 585. plenarno zasjedanje. Ključne rasprave zasjedanja bile su „Program rada i prioriteti Europske komisije za 2024.“, „Jačanje civilnog dijaloga i participativne demokracije u EU-u“, „Pokretanje inicijative Europskog gospodarskog i socijalnog odbora za uključivanje članova iz zemalja kandidatkinja“ te „Uloga civilnog društva u provedbi ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda“.

U raspravi o programu rada Europske komisije za 2024. godinu, kao prioritet je istaknut oporavak Europe, uz ublažavanje posljedica rata u Ukrajini i energetske krize. EGSO je naglasio da su održivi rast, socijalno izjednačavanje, povoljno poslovno okruženje te bolji uvjeti zapošljavanja, ključni čimbenici oporavka od krize i stvaranja otpornije Europske unije. Predsjednik EGSO-a Oliver Röpke pohvalio je program Komisije za 2024., posebno pojednostavnjenje pravila za građane i poduzeća, zaštitu potrošača u nepredviđenim okolnostima te održavanje socijalnih, okolišnih, gospodarskih i sigurnosnih standarda.

Govoreći o dosad nezabilježenim izazovima, ali i prilikama, Maroš Šefčovič, izvršni potpredsjednik Europske komisije za Zeleni plan, naglasio je kako je ključno osigurati da europska poduzeća, posebno mala i srednja, ostanu konkurentna u trenutačnom globalnom i gospodarskom kontekstu. Program Komisije navodi 41 prijedlog za pojednostavnjenje i racionalizaciju zahtjeva za izvješćivanje, čime će se uštedjeti 3,6 milijardi eura, osigurati konkurentnost industrije te socijalno pravedna i uključiva zelena tranzicija.

EGSO je prva europska institucija koja je u svoj rad uključila članove iz država kandidatkinja za članstvo u EU-u putem inicijative „Članovi kandidati za proširenje” (ECM). Ovom se inicijativom olakšava integracija država kandidatkinja u Uniju, a podržali su je potpredsjednica Europske komisije Věra Jourová, premijer Crne Gore Milojko Spajić i premijer Albanije Edi Rama na inauguraciji novih članova tijekom plenarnog zasjedanja. Po prvi put zasjedanju su prisustvovali predstavnici civilnog društva iz devet kandidatkinja - Albanije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Gruzije, Moldavije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Turske i Ukrajine. U toj povijesnoj prigodi predsjednik Röpke naglasio je kako treba odmah početi graditi međusobne veze te poticati snažno civilno društvo. Sudionici rasprave su se složili da je proširenje jedan od najvažnijih strateških izbora za budućnost EU-a, a EGSO se obvezao podržati i osnažiti civilno društvo u Uniji i državama kandidatkinjama tijekom njihovog puta prema slobodi, demokraciji, gospodarskom i socijalnom blagostanju te integraciji, što je njegova već tradicionalna funkcija.  

U raspravi s potpredsjednicom Komisije Dubravkom Šuicom, EGSO je pozvao na izradu strategije o civilnom dijalogu kao prvom koraku prema jačanju uloge civilnog društva i povećanju sudjelovanja građana u procesima donošenja politika EU-a, što je posebno važno uoči europskih izbora. Tijekom rasprave usvojeno je i mišljenje o ovoj temi, sastavljeno na zahtjev belgijskog predsjedništva Vijeća EU-a. Kao dodatni doprinos, EGSO je pokrenuo pilot-projekt za osnaživanje glasa mladih na razini EU-a te će od 4. do 7. ožujka održati Tjedan civilnog društva.

O važnosti civilnog društva razgovaralo se i u kontekstu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja. Istaknuto je da Ujedinjeni narodi i EU trebaju surađivati kako bi unaprijedili održivi razvoj, a Tatiana Molcean, zamjenica glavnog tajnika UN-a, istaknula je potrebu za hitnim i odlučnim djelovanjem te uključivanjem civilnog društva u proces donošenja politika; također je pozvala EGSO da sudjeluje na svim povezanim sastancima na razini UN-a.

Ključna mišljenja EGSO-a o kojima se raspravljalo na zasjedanju vezana su uz dokumente Europske komisije o europskoj strategiji gospodarske sigurnosti, digitalizaciji u području socijalne sigurnosti, godišnjem pregledu održivog rasta, smanjenju onečišćenja mikroplastikom, sveobuhvatnoj strategiji za europsku drvnu industriju te o olakšicama za MSP-ove.

U mišljenju o Europskoj strategiji gospodarske sigurnosti, EGSO je pozvao na procjenu snaga EU-a i mogućnosti koje proizlaze iz globalnih izazova te istaknuo važnost ulaganja u inovacije, razvoja vještina te industrijskih i digitalnih kapaciteta, kao i smanjenja kritičnih ovisnosti, uz očuvanje socijalnog tržišnog gospodarstva Unije. Naglašena je i važnost jačanja multilateralne trgovine i sinergije među državama članicama te je upućen poziv oblikovateljima politika da poboljšaju uvjete kojima se poduzećima, posebno MSP-ovima, omogućuje upravljanje rizicima u poslovanju; navedeno će doprinijeti jedinstvu, snazi i gospodarskoj sigurnosti EU-a.

U mišljenju o digitalizaciji u području socijalne sigurnosti, EGSO je istaknuo potrebu za pojednostavnjenjem birokracije i izjednačavanjem digitalizacije država članica te za izradom sveobuhvatnih akcijskih planova i snažnih IT sustava koji će osigurati zaštitu podataka i kibersigurnost. EGSO je pozvao i na uklanjanje prepreka slobodnom kretanju te predložio stalnu razmjenu najboljih praksi među državama članicama i institucijama EU-a.

EGSO svake godine u veljači donosi mišljenje o Godišnjem pregledu održivog rasta Europske komisije. U ovoj se komunikaciji navode prioriteti gospodarske politike i politike zapošljavanja, s ciljem ublažavanja učinaka energetskih šokova, poticanja održivog rasta i povećanja otpornosti Unije. EGSO je u mišljenju dao osvrt na predloženo te svoje preporuke, koje među ostalim uključuju praćenje rizika i planiranje za nepredviđene situacije, poziv na suradnju svih dionika društva, provedbu reformi, uključivanje demokratskih vrijednosti i vladavine prava u gospodarsko upravljanje EU-a te jačanje administrativnih kapaciteta i tržišta rada.

Europska komisija po prvi put predlaže mjere za sprečavanje onečišćenja mikroplastikom nenamjernim ispuštanjem plastičnih peleta. Mikroplastika stvara zabrinutost jer se teško razgrađuje i uklanja, ali i zato jer se nalazi u ljudskom tijelu, u vodi i tlu te šteti ekosustavima i bioraznolikosti. EGSO je podržao prijedlog Komisije te ukazao na potrebu za hitnim djelovanjem.

U mišljenju vezanom uz Paket pomoći za MSP-ove Europske komisije,  EGSO je istaknuo kako se MSP-ovi suočavaju s velikim neizvjesnostima, ograničenjima opskrbe, nedostatkom radne snage i nepoštenim tržišnim natjecanjem. Paket je pokušaj da se MSP-ovi stave u središte europskog zakonodavstva te strategija i mjera za potporu konkurentnosti, no EGSO je istaknuo da bi ga sljedeća Komisija trebala postaviti kao prioritet te ga pojednostaviti i dati mu odgovarajuća sredstva. Međutim, EGSO napominje da je potrebno učiniti i više: ukloniti rascjepkanost tržišta, uskladiti zakonodavstvo te olakšati pristup financijskim sredstvima za MSP-ove.

Mišljenje Prema sveobuhvatnoj strategiji za drvnu industriju EU-a ističe značaj europskih šuma za društvo, gospodarstvo, otpornost i stratešku autonomiju u području kritičnih sirovina i za biološku raznolikost EU-a te predlaže put za šumarsku i bioindustriju u okviru Zelenog plana.

Usvojena su i mišljenja Poboljšanje referentnih vrijednosti i zahtjeva o izvješćivanju u području financijskih usluga i potpore ulaganjima kojim se naglašava potreba za racionalizacijom i pojednostavnjenjem zahtjeva za izvješćivanje, Alternativno rješavanje sporova kojim se nastoji dati efikasna zamjena sudskim postupcima između trgovaca i potrošača te potaknuti države članice i poduzeća, posebno MSP-ove i određene sektore da se dobrovoljno u uključe u takav način rješavanja sporova te Revizija Direktive o kombiniranom prijevozu kojim EGSO podržava paket o ekologizaciji prijevoza tereta. U mišljenju Oporezivanje prekograničnih radnika na daljinu na globalnoj razini i učinak na EU, navode se promjene u svijetu rada pokrenute globalizacijom i digitalizacijom te potencirane pandemijom; porast rada na daljinu uzrokovao je i porast broja prekograničnih radnika te utjecao na oporezivanje poduzeća i zapošljavanja. EGSO je u mišljenju naveo svoje preporuke u ovom području.

Usvojenim mišljenjima možete pristupiti ovdje.

Sažecima usvojenih mišljenja na hrvatskom jeziku možete pristupiti ovdje

Foto: europa.eu




Informacije

Hrvatska obrtnička komora
Ilica 49/II., p.p.166 10 000 Zagreb
+385 (01) 4806 666
+385 (01) 4846 610
hok@hok.hr
OIB: 96583527575

HOK – Vaš izvor informacija

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter.

Copyright © 2019 HOK - sva prava pridržana.