Predsjednik OKKZŽ na sastanku o strukovnom obrazovanju

petak, 24.11.2017. 14:46

KRAPINA - U četvrtak, 23. studenog, Krapinsko – zagorsku županiju posjetio je pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Vlado Prskalo. Ovom prigodom ispred Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije sastanku je prisustvovao predsjednik  Davor Pleško.

Pomoćnik ministrice Vlado Prskalo ovim je sastankom želio utvrditi kakvo je stanje u strukovnom obrazovanju na području županije, s obzirom na to da Ministarstvo znanosti i obrazovanja priprema svojevrsnu reformu strukovnih škola. „Cilj je promijeniti kvalitetu strukovnih škola. Postoji mogućnost da, koristeći dva europska fonda, oko milijardu kuna pošaljemo u strukovne škole. Shodno tome, donosimo Zakon o strukovnom obrazovanju, kako bismo dobili zakonsku podlogu da u strukovne škole pošaljemo taj novac s namjerom da škole učinimo tržišno povezanima, da stvorimo radnu snagu koja je konkurentna na tržištu, da pripremimo škole u smislu nastavnika i programa i svih onih zahtjeva koje Europska unija traži. Europska unija je ogroman prostor, ali mi se moramo pripremiti za taj prostor da bi naši ljudi, kada završe škole, ostali tu“, rekao je Prskalo, istaknuvši kako je najveći problem to što mladi ljudi po završetku strukovnog obrazovanja odlaze u zemlje Europske unije, gdje dobivaju mnogo veću plaću. „Zbog toga smo spremni uložiti napor da u svakoj županiji pomognemo u osnivanju centra kompetentnosti, iz kojeg bi izlazila drugačija radna snaga, drugačije plaćena i s većim znanjem“, najavio je Prskalo. Centri kompetentnosti bi se europskim novcem uredili u već postojećim objektima, uz škole bi se izgradili učenički domovi, a edukacija u takvim centrima bila bi ravnopravna onoj u Europskoj uniji. „Ako Zakon bude usvojen u prvom mjesecu, u trećem mjesecu ćemo raspisati natječaj za osnivanje centara kompetentnosti, a već u šestom mjesecu očekujemo potpisivanje prvih ugovora sa školama i osnivačima za 21 centar kompetentnosti u Hrvatskoj. Procijenit ćemo koje škole za to imaju uvjete prema jasno izrađenim kriterijima te ćemo promijeniti cijelu filozofiju postojećih strukovnih škola. U prvom krugu, svaka bi županija dobila po jedan takav centar kompetentnosti, a dugoročni je cilj da sve strukovne škole dobiju centar kompetentnosti“, rekao je Prskalo.

Župan Krapinsko – zagorske županije Željko Kolar rekao je da Županija već radi na projektu centra za kompetencije u turizmu i ugostiteljstvu. „Centar kompetencija u turizmu i ugostiteljstvu je projekt bit će u Srednjoj školi Zabok. Drago nam je što smo imali priliku gospodina Prskala upoznati sa time do kud smo došli sa projektiranjem. Gospodina Prskala također smo upoznali sa situacijom u resoru obrazovanja na području županije, gdje smo naglasak stavili na strukovne srednje škole, koje će pomoćnik ministrice i obići, kako bi osobno stekao dojam u kakvim uvjetima se odvija nastava. Gospodin Prskalo pohvalio nas je zbog toga što Krapinsko – zagorska županija ulaže 45 posto proračuna u resor obrazovanja, dok je u drugim županijama taj prosjek oko 37 posto. Treba dodati da od odobrenih projekata na području županije, ukupne vrijednosti 121,7 milijun kuna,  a koji su u fazi realizacije ili je u tijeku postupak javne nabave, 75 posto njih je u resoru školstva. Također bih dodao da ćemo od planiranog povećanja sredstava u proračunu, sukladno novoj poreznoj politici, 100 posto tih sredstava  u 2018. godini usmjeriti upravo u resor školstva, čime jasno dajemo do znanja koliko nam je bitno obrazovanje. Na današnjem sastanku također smo se svi složili da više nema alternative i čekanja -  obrazovanje treba prilagoditi tržištu rada i kurikularna reforma mora čim prije krenuti, sa konkretnim mjerama, inače ćemo imati još veće poteškoće na tržištu rada“, rekao je župan Kolar.

Nastavno navedenom, u raspravi je sudjelovao i predsjednik OKKZŽ Davor Pleško istaknuvši da je nedostatak kvalificirane radne snage uzrokovan raskorakom između potreba gospodarstva i programa odgoja i obrazovanja, a interes roditelja i  učenika ne daje prednost obrtničkim zanimanjima i preferira se upis u četverogodišnje programe.

Stoga je OKKZŽ od 2006. svake godine u partnerstvu s HZZ-PU Krapina, SŠ KZŽ, a od 2008. g. i s županijom, uspješno realizirala zajednički Projekt prezentacije obrtničkih i ostalih srednjoškolskih programa svim roditeljima i učenicima 8. razreda u 32 OŠ KZŽ, sa željom da pokušamo djelovati na upisnu politiku u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Ovaj projekt se iz godine u godinu nadograđivao uručivanjem svakom učeniku CD-a sa sadržajem prezentacije i popisom licenciranih radiona za održavanje praktične nastave, uručivanjem i promotivnih letka, a ove godine predstavljeni su promo filmovi o deficitarnim zanimanjima u metaloprerađivačkoj industriji i građevinarstvu na području naše županije.

Da je OKKZŽ prepoznala važnost obrazovanja dokazuju iiznosi donacija koje su izdvojene za Srednje škole KZŽ od 2002. do 2015., u iznosu od 213.830,73 kuna namijenjenih za opremanje školskih radionica te sufinanciranje raznih natjecanja učenika.

Ističemo ovom prigodom činjenicu kako je OKKZŽ samostalno kao i zajednički s resornim Ministarstvom od školske godine 1995./1996. do šk.g. 2014./2015. stipendirala ukupno 84 učenika deficitarnih obrtničkih zanimanja.

Kako je ustrojstvo strukovnog obrazovanja za stjecanje kvalifikacije u obrtništvu i gospodarstvu na državnoj razini propisano Zakonom o obrtu i podzakonskim aktima koji iz njega proizlaze te Zakonom o strukovnom obrazovanju, skrećemo još jednom pažnju na krucijalnu potrebu usklađivanja istih.

Nedopustivo je dati mogućnost da SŠ može uz odobrenje resornog Ministarstva birati izlazak iz jedinstvenog modela obrazovanja te time značajno smanjiti  broj sati praktične nastava.

Nastavno, bitno je skrenuti pozornost kako je jedan od razloga smanjenog upisa učenika u trogodišnja strukovna zanimanja ukidanje bodovnog praga u četverogodišnje programe.

Zaključno uloženim sredstvima kako OKKZŽ tako i HOK-a u jedinstvenog modela obrazovanja, predsjednik OKKZŽ Davor Pleško skrenuo je pažnju na važnost nastavka partnerskog odnosa svih dionika obrazovanja jer jedino uvažavajući stajališta svih dionika može se zajednički doći do željenih rezultata.