Vlada: prve aukcije za pomoć gospodarstvu 16. veljače

petak, 29.01.2010. 11:00

Premijerka Jadranka Kosor najavila je jučer da se prve aukcije za kredite u čijem će sufinanciranju sudjelovati država, kao i za jamstva putem jamstvenog fonda mogu očekivati 16. veljače

"Ako sve bude išlo po planu, a mora, prve rezultate možemo očekivati 16. veljače", kazala je Kosor na sjednici Vlade na kojoj su utvrđeni modeli financiranja za mjere za gospodarski oporavak i razvitak i Saboru upućen prijedlog zakona o jamstvenom fondu za gospodarski oporavak. Kroz državno sufinanciranje i jamstva želimo potaknuti kreditnu aktivnost banaka i tako omogućiti da poduzeća dođu do kredita za likvidnost i nove investicije, naglasila je Kosor. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker kaže kako se želi rast plasmana, koji je prošle godine bio tri do 3,5 posto barem udvostručiti. Mjere za gospodarski oporavak i razvitak sadrže ustvari dva modela aktivnog uključivanja države u kreditiranje poduzeća - modele financiranja poslovnih projekata i jamstvenog fonda, namijenjeni su poduzetnicima čije su teškoće uzrokovane financijskom i gospodarskom krizom, odnosno koji su u teškoće zapali nakon 1. srpnja 2008. U tom projektu zajednički sudjeluju Vlada, Hrvatska narodna banka (HNB) i poslovne banke, istaknula je Kosor objašnjavajući da će HNB spustiti stopu obvezne rezerve, a smanjenjem za jedan posto poslovnim bi se bankama oslobodilo tri milijarde kuna. Od toga bi banke dvije milijarde u obliku kredita plasirale Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR), a jednu milijardu bi zadržale za sebe. U tom bi modelu poduzetnici mogli dobiti kredite za financiranje obrtnih sredstava kako bi se ostvarila zadovoljavajuća razina likvidnosti. Drugi je model jamstveni fond, a preuzimanjem dijela rizika kreditnih plasmana država želi pomoći da poduzetnici dođu do povoljnijih kredita kod banaka. Jamstva bi se mogla dati za kredite namijenjene financiranju investicija i obrtnih sredstava te za reprogramiranje kredita ugovorenih nakon 1. srpnja 2008. godine, a bilo bi moguće da se iz takvih kredita djelomično otplate i postojeće dospjele nepodmirene obveze prema državi i bankama. Država bi u modelu jamstvenog fonda, najavila je premijerka, sudjelovala sa dvije milijarde kuna, a zajedno s bankama u tom bi se modelu poduzećima moglo plasirati novih četiri milijarde kuna. Prema prijedlogu zakona o jamstvenom fondu, jamstva bi pojedinačno mogla biti do najviše 50 posto iznosa glavnice kredita. I sufinanciranje kredita i davanje jamstava provodili bi se putem aukcija, kriterij za prihvaćanje ponuda na aukciji za kredite bila bi ponuđena kamatna stopa (efektivna kamatna stopa). "U završnim smo pregovorima s bankama o visini kamate", rekao je Šuker, koji se nada da će kamata biti prihvatljiva hrvatskim poduzetnicima. Istaknuo je i da su točno razrađeni kriteriji i za pravne i za fizičke osobe i pozvao ih da kandidiraju projekte za prvu aukciju. Među kriterijima koje će poduzetnici morati zadovoljiti su i koeficijent zaduženosti (manji ili jednak 0,9), pokazatelji tekuće likvidnosti (veći ili jednak 0,8 posto), kao i neto dobit na kraju 2007. ili 2008. godine. Pravo na poticaje ni u jednom modelu ne bi mogli ostvariti poduzetnici koji su u teškoćama bili i prije 1. srpnja 2008. i oni koji nemaju reguliran dug prema državi. Treći model pomoći države gospodarstvenicima u teškoćama su fondovi za gospodarsku suradnju, a ministar gospodarstva Đuro Popijač ističe da je pripremljen pravilnik o uvjetima sudjelovanja vlade u osnivanju tih fondova. Najavio je objavu javnog poziva za osnivanje fondova, koji će trajati do kraja ove godine ili do iscrpljenja maksimalnog iznosa s kojim će Vlada sudjelovati u tom projektu (milijardu kuna). (HINA)