Stupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, došlo je do zamjene postojećih dvostranih ugovora o socijalnom osiguranju s Uredbama EU za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti. 

Uredbe ne utječu na domaće propise o mirovinskom osiguranju, već ih koordiniraju s domaćim propisima drugih država članica Europske unije.

Da bi se navedene Uredbe mogle primjenjivati, potrebno je da se na osobu primjenjivalo zakonodavstvo dviju ili više država članica tijekom radnog vijeka (tzv. migracijska klauzula). Međutim, kada to nije slučaj, tj. ako se primjenjivalo zakonodavstvo samo jedne države članice, tada se na nju primjenjuje samo navedeno zakonodavstvo, bez primjene uredbe EU za koordinaciju što dovodi do toga da iste ne utječu na domaće mirovine koje su priznate samo iz mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske.

Pravo na mirovinu prema uredbama za koordinaciju (starosnu, obiteljsku, invalidsku za slučaj bolesti ili ozljede) stječe se na osnovi zbrajanja razdoblja osiguranja navršenih u svim državama članicama čije se zakonodavstvo primjenjivalo na osobu, dok se svota mirovine određuje u razmjernom dijelu ovisno o razdoblju navršenom u svakoj pojedinačnoj državi članici.

Prema propisima Europske unije, razlikujemo:

 Države sa zakonodavstvom «tipa A» - gdje visina invalidske mirovine ne ovisi o trajanju razdoblja osiguranja ili prebivanja već je potrebno da je osoba u trenutku nastanka invalidnosti bila osigurana u toj državi.

 Države sa zakonodavstvom «tipa B» - gdje visina invalidske mirovine ovisi o dužini trajanja osiguranja, odnosno prebivanja i izračunava se prema istim propisima kao i starosna mirovina.

 Naime, svaka država članica primjenjuje nacionalne propise pri određivanju stupnja invalidnosti, time da će se invalidska mirovina isplaćivati bez obzira u kojoj državi članici osoba ima prebivalište.

Ako je osoba bila osigurana u dvije ili više država članica Europske unije, postupak za ostvarivanje prava na mirovinu pokreće se u nadležnoj ustanovi u državi članici u kojoj osoba  ima prebivalište ili u državi članici posljednjeg osiguranja, time da zahtjev podnesen u jednoj državi članici smatra se zahtjevom podnesenim u svim državama članicama.

Propisi koji se odnose na starosnu mirovinu odnose se i na obiteljsku mirovinu prema propisima Europske unije. Naime, obiteljska mirovina će se isplaćivati bez obzira u kojoj državi članici nadživjeli bračni/izvanbračni drug ima prebivalište.