Uvjeti poslovanja - otvaranje tvrtki u Švicarskoj

U nastavku pročitajte koji je postupak otvaranja tvrtki u Švicarskoj konfederaciji od strane državljana Republike Hrvatske.

flag

Švicarska konfederacija tretira tri grupe stranih državljana koji mogu otvoriti tvrtke:

1. Strani državljani naseljeni u Švicarskoj konfederaciji (obvezna boravišna dozvola C1 ili državljanstvo)
2. Državljani zemalja EU/EFTA
3. Ostali
Građani Republike Hrvatske još uvijek pripadaju u treću grupu, iako je RH članica EU (zbog činjenice da Švicarska konfederacija Republiku Hrvatsku još uvijek ne smatra strankom Ugovora o slobodnom kretanju osoba i rada.
Zakonski tekstovi koji reguliraju ovu problematiku su Zakon o strancima (Bundesgesetz über die Ausländerinnen und Ausländer – AuG), Uredba o dozvolama, boravku i zaposlenju (Verordnung über Zulassung, Aufenthalt und Erwerbstätigkeit – VZAE) i Uputa za provođenje (Weisungen zum AuG und der VZAE).

Postupak

a) Državljani Republike Hrvatske moraju prije otpočinjanja postupka otvaranja tvrtke uputiti pismeni zahtjev (Gesuch) kantonalnoj upravi onog kantona gdje žele osnovati tvrtku.

Prilikom odluke o Zahtjevu posebno će se voditi računa o: 
1. Kvalifikaciji i dosadašnjem iskustvu osnivatelja
2. Hoće li otvaranje tvrtke imati pozitivan utjecaj na domaće tržište rada i radne snage.

Isto konkretno znači da će kantonalni nadležni organi provjeravati vjerojatnost da poslovanje tvrtke i njezinih zaposlenih može pridonijeti diversifikaciji branše i gospodarstva u kantonu, omogućiti otvaranje novih radnih mjesta za domaće stanovništvo te generirati investicijske potencijale i konkretne prilike i potencijalne ugovore za druge tvrtke u kantonu i Švicarskoj konfederaciji.
b) Osoba koja će voditi spomenutu tvrtku (ako se radi o državljaninu RH koji želi dobiti dozvolu boravka i rada u Švicarskoj konfederaciji) mora prije dolaska i nastanjenja u kantonalnim organima dostaviti „Businessplan4“.

švic

Radi se o temeljnim odrednicama strategije tvrtke i dosadašnjim gospodarskim poveznicama s tvrtkama u ŠK i inozemstvu. Dokument mora sadržavati i Zahtjev za otvaranje tvrtke (Gesuch für Erstellung der Firmengründungsurkunde) i/ili dokaz o zahtjevu/upisu u Registar (Handelsregistereintragsnachweis).

c) Nakon prihvaćanja Zahtjeva i Businessplana od strane kantonalnih vlasti, osnivaču se odobrava najmanje L2 ili B3 dozvola boravka.

d) Vrste tvrtki:

1. Einzelfirma – tvrtka u vlasništvu osnivača. Za rad na području ŠK osoba treba imati dozvolu boravka i rada.

2. Kollektiv- und Kommanditgesellschaft (Komanditno društvo). Mikro i manje tvrtke, no s mogućnošću sudjelovanja i drugih investitora koji nisu direktno povezani s osonovnom djelatnošću tvrtke.

3. Gesellschaft mit beschränkter Haftung- GmbH (Društvo s ograničenom odgovornošću). Kao pravna osoba mora biti zastupana od barem jedne osobe koja posjeduje dozvolu boravka i rada u ŠK (npr. direktor).

4. Aktiengesellschaft (dioničko društvo). Kao pravna osoba mora biti zastupana od barem jedne osobe koja posjeduje dozvolu boravka i rada u ŠK
Stjecanje prava vlasništva nad nekretninama u ŠK od strane tvrtki iz inozemstva.

Tvrtke iz inozemstva mogu u ŠK postati vlasnici nekretnina u slučaju da isto služi za obavljanje djelatnosti (Lex Koller – Bundesgesetz über den Erwerb von Grundstückendurch Personen im Ausland) bez dodatnih odobrenja.

Porez se obračunava putem utvrđivanja poreza na dobit, dok je porez na promet od 1 do 3%. Porezne stope razlikuju se ovisno o kantonima, dok je u kantonima Zürich i Schwyz isti ukinut.

Oporezivanje

Švicarska konfederacija razlikuje poreze na konfederalnoj i na kantonalnoj razini. Porezne stope se razlikuju po kantonima. Porezni obveznici dužni su ispuniti porezne prijave jednom godišnje. Temeljem dohotka i imovine nadležna tijela određuju visinu poreznih nameta.

Tvrtke u ŠK oporezuju se kroz dva poreza i to porez na dohodak (Gewinnsteuer) i porez na imovinu (Kapitalsteuer). Porez na imovinu određen je na konfederalnoj razini, dok je porez na dohodak određen zajednički, na konfederalnoj, kantonalnoj i općinskoj razini, te se razlikuje od kantona i općina.

Porez na dohodak iznosi 8,5% (čl. 68 DBG). Ostala porezna opterećenja možemo računat kroz raspon od 15 do 20%. Npr. kanton Zürich – 18,5%.
Porez na dodanu vrijednost je među najnižim u Europi (srednja vrijednost je 8,0%). Npr turizam 3,8%, roba široke potrošnje 2,5% itd..