Tražimo vraćanje ograničene odgovornosti obrtnika
Petak, 21.01.2011. 
13:23
Nužno je iznalaženje pravnog modela da kroz predstojeće izmjene Zakona o obrtu pokušamo osmisliti institut ograničene odgovornosti obrtnika u njegovom poslovanju, kroz odredivost imovine kojom bi obrtnik odgovarao, kako bi bio pravno i faktički izjednačen na tržištu s trgovačkim društvima, zaključak je okruglog stola posvećenom pitanju ograničene odgovornosti „obrtničkog društva“, održanom 20. siječnja u Hrvatskoj obrtničkoj komori, pod pokroviteljstvom predsjednice Vlade RH Jadranke Kosor.
Na okruglom stolu, uz vodstvo HOK-a i predstavnike komorskog sustava, sudjelovala je državna tajnica Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Tihana Kraljić, pomoćnici ravnatelja Porezne uprave – Središnjeg ureda Zagreb Zlatko Fabijančić i mr. sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr.sc. Petar Miladin, sutkinja Ustavnog suda u mirovni Agata Račan, sudac u mirovni, predsjednik Suda časti HOK-a Josip Kos te tajnik Odbora za gospodarstvo Hrvatskog sabora Krešimir Ivković.
Predsjednik Mato Topić uvodno je istaknuo da je Ustavni sud Republike Hrvatske u postupku za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom Republike Hrvatske svojom Odlukom od 17. ožujka 2010. godine ukinuo odredbu stavka 1. članka 20. Zakona o obrtu. Tom odredbom bilo je propisano da za obveze koje nastaju u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom unesenom imovinom koja je potrebna za obavljanje obrta. U obrazloženju spomenute Odluke Ustavni sud, među ostalim, u bitnome ističe da polazeći od načela jedinstva imovine, na kojom je utemeljen sustav odgovornosti za obveze koje nastaju u poslovanju poduzetnika na tržištu, nema ustavnopravno utemeljenog razloga da trgovačka društva odgovaraju cjelokupnom imovinom društva, a obrtnici samo neutvrdivim dijelom svoje imovine.
Prisutni pravni stručnjaci ukazali su upravo na citiranu posljednju rečenicu obrazloženja odluke Ustavnog suda, ističući da je Sud ostavio otvorenim pitanje odgovornosti obrtnika ograničenom imovinom, što znači da bi zakonodavac trebao odrediti tu imovinu.
Državna tajnica Tihana Kraljić kazala je kako je prolongiran rok za izradu izmjena Zakona o obrtu za prvi kvartal 2011. godine. te da nemamo puno vremena i moramo zauzeti stavove u vezi ovog pitanja kako bi ih mogli u zakonskoj proceduri dalje braniti. Pozdravlja inicijativu HOK-a da se održi jedan ovakav Okrugli stol kod donošenja zakonskih prijedloga te da se provedu rasprave sa svim zainteresiranim dionicima, kako bi ti prijedlozi bili usuglašeni i što je moguće više umanjila mogućnost pogreške.
U raspravu su se uključili i članovi Upravnog odbora HOK-a, naglašavajući kako je država dužna osigurati da svi sudionici u poslovanju imaju jednake uvjete na tržištu.
Nakon iznijetih stavova i argumenata obrtnika i mišljenja pravnih stručnjaka, donesen je zaključak da bi bilo moguće stvoriti pravni okvir prema kojem bi obrtnik odgovarao u svom poslovanju utvrdivim ili unaprijed utvrđenim dijelom svoje imovine, kao što to već imaju neka respektabilna europska zakonodavstva, posebice francusko, a čija gospodarstva, kao i naše, njeguju tradiciju obrtnika kao fizičke osobe.