Otvoren 24. kongres ugostitelja i turističkih djelatnika

Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec u uvodnom obraćanju rekao je kako možemo imati vrhunske restorane, hotele i sjajnu gastronomsku ponudu, ali bez dobre usluge, sve pada u vodu. Turizam treba kvalitetne konobare, kuhare, slastičare, a njih najviše nedostaje i to posebice na Jadranu. Jedan od načina da se mladi potaknu na upise u ova zanimanja su stipendije.

Ranogajec je naveo i da su neki od zaključaka sa 23. kongresa realizirani: izmjene i dopune Pravilnika o vođenju evidencije o zaposlenim radnicima u ugostiteljstvu i turizmu. Jedan od zahtjeva bio je i žurno donošenje novog Zakona o otkupu poslovnog prostora. Također, projekt brendiranja hrvatskih jela i objekata, koji provodimo sa Ministarstvom turizma u svojoj je fazi primjene, odnosno certificiranja.

Jedan od neriješenih problema, koji se vuče godinama, ostao je naš zahtjev za smanjenjem PDV-a, po uzoru na zemlje EU. Osim PDV-a, nije riješeno ni pitanje povremenog i fleksibilnijeg angažiranja radnika u ugostiteljstvu. Nisu riješene ni izmjene Pravilnika o minimalnim tehničkim uvjetima na način da se ti uvjeti vežu za objekt, a ne za vlasnika. Ostalo je neriješeno i naše traženje da se izmjeni Zakon o zaštiti od buke bez obzira na uloženi trud i obećanja od strane resornog Ministarstva.

Državni tajnik Ivo Mujo naglasio je kvalitetnu suradnju Ministarstva turizma i Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a, u nekoliko projekata, od kojih je posebno aktualan brendiranje hrvatske autohtone kuhinje. Među ostalim, Mujo je ponovio značaj obrtnika ugostitelja u ukupnoj turističkoj ponudi i važnost gastro ponude prilikom odabira destinacije. Vezano uz produljenje sezone, državni tajnik naveo je programe obogaćivanja sadržaja u destinacijama, u koji su uključene turističke agencije tijekom cijele godine, a koje sufinancira Ministarstvo turizma. U te programe, kao i u programe poticaja u turizmu, kazao je, uključeni su i obrtnici.

Hrvatski ugostitelji posluju sa jednom od najviših poreznih stopa u Europi, jer kada se PDV-u od 23 posto na hranu i piće doda i porez na potrošnju od 3 posto, dolazi se do nevjerojatnih financijskih opterećenja koja ugostiteljsku i turističku djelatnost u Hrvatskoj dovode u nekonkurentan položaj. Stoga su i ugostitelji digli svoj glas tražeći jedinstvenu stopu PDV-a od 8 posto za sve turističke usluge, uključujući hranu i piće, kako bi u ujednačenim uvjetima poslovanja krenuli u tržišnu utakmicu među zemljama Europske unije, rečeno je između ostalog na Kongresu. Uz sudjelovanje oko 500 predstavnika hrvatskih obrtnika koji se bave ugostiteljskom i turističkom djelatnošću, a predstavljaju oko 16 tisuća obrta koji zapošljavaju oko stotinu tisuća radnika, ugostitelji su istakli osnovne probleme sa kojima posluju, a koji se uz visoku stopu PDV-a odnose i na više od stotinu različitih parafiskalnih davanja za koja svaki mjesec trebaju izdvojiti veliki dio svojih prihoda, te suzbijanje sive ekonomije i nelojalne konkurencije koja im značajno ugrožava poslovanje.

Govoreći o realnom stanju u ugostiteljstvu, predsjednik Ceha Ante Mihić naveo je nekoliko problema: povećanje ulaznih troškova, povećanje komunalnih naknada, nekontrolirano otvaranje ugostiteljskih objekata, problem kvalitete radne snage, nefleksibilno zapošljavanje, pad prometa, produljenje turističke sezone (nema jasne vizije), kontinentalni turizam u nedovoljnom usponu, povećanje upisa u ugostiteljska zanimanja – moramo čekati barem 3 godine. Kao pozitivne karakteristike, Mihić je istaknuo povećanje upisa u ugostiteljska zanimanja, tendenciju porasta sprečavanja rada na crno, kontinuirano podizanje kvalitete u ugostiteljstvu, ugostitelji su partneri sa Ministarstvom turizma, ulazak u vijeća Turističkih zajednica županija i Hrvatske turističke zajednice, stvaranje brenda hrvatske gastronomije, otvorena vrata u svim ministarstvima i institucijama, suradnja sa Saborom RH, Vladom RH, ministarstvima.

Kongres ugostitelja Hrvatske prilika je da se obrtnici iz te oblasti upoznaju sa mogućnostima koje će im donijeti tržište od 500 milijuna potencijalnih turista u zemljama EU.

- Europska unija nema zajedničku politiku u turizmu iako zapošljava oko 10 milijuna izravno zaposlenih u toj djelatnosti te još toliko onih koji su u djelatnostima vezanim uz turizam. Zato će i Hrvatska i nakon ulaska u EU sama odlučivati o uvjetima poslovanja turizma i sama određivati poreznu politiku koja je za zemlje EU odredila da opća stopa PDV-a ne može biti niža od 15 posto, a snižena stopa PDV-a ne smije biti manja od 5 posto. U tim okvirima naš turizam mora naći prostor za rad i iskoristiti mogućnosti europskih fondova. Samo u drugoj polovici 2013. godine Hrvatska će povući 687 milijuna eura, te za poljoprivredu još oko 228 milijuna eura. i u tim iznosima turistički obrtnici i ugostitelji mogu naći prostor za kvalitetne projekte na kojima već sada treba početi raditi – kazao je tom prilikom Aleksandar Heina iz Ministarstva vanjskih poslova RH.

Ugostitelji na svojem dnevnom redu u dva dana trajanja kongresa imaju cijeli niz za njih gorućih tema, od pitanja zakonskih ograničenja vezanih za buku do radnog vremena lokala, zapošljavanja, rada inspekcijskih službi i drugih gorućih tema o kojima će zaključci biti upućeni državni tijelima. Rezimirana je ovogodišnja turistička sezona, predstavljen je i projekt Hrvatska autohtona kuhinja, a bilo je riječi i o obrazovanju, inspekcijskom nadzoru, novostima iz zakonodavstva, posebice o otkupu poslovnih prostora i primjeni zakona o sprečavanju neregistrirane djelatnosti te mogućnostima financiranja putem domaćih kredita i sredstava iz europskih fondova.

Zaključci skupa bit će objavljeni na konferenciji za novinare 15. studenoga u Dubrovniku.

Domaćin ovogodišnjeg kongresa je Obrtnička komora Dubrovačko neretvanske županije, a pokrovitelj Ministarstvo turizma.

Sutra će na Stradunu točno u podne biti organizirana gastro izložba "Dubrovačka trpeza" na kojoj će na stolu dužine preko 150 metara svoju ponudu predstaviti dubrovački ugostitelji i vinari.