Novogodišnji susret čelnika HOK-a s predstavnicima medija

Ujedno, predsjednik Topić najavio je najznačajnije aktivnosti Komore u 2011. godini.

U svom izlaganju, istaknuo je kako je tijekom 2010. godine nastavljen negativni trend – zatvoreno je više obrta nego što ih je otvoreno; smanjio se broj obrta, broj obrtnika, kao i broj zaposlenih osoba u obrtništvu, ali taj pad više nije tako izražen kao u 2009. godini. Preko polovice zatvorenih obrta je u uslužnim sektorima – trgovini, ugostiteljstvu, graditeljstvu i prometu, koji izrazito osjećaju posljedice gospodarske i financijske krize, no situacija nije bolja ni u proizvodnom sektoru. Trenutačno je aktivno 90.615 obrta s ukupno 210.213 zaposlenih.

Problem neplaćanja pokazao se kao nepremostiv za mnoge obrtnike. Ozbiljnost situacije u obrtništvu u 2010. godini potvrđuju i podaci o broju insolventnih fizičkih osoba tj. o blokiranim računima obrtnika. Trend je i po tom pitanju također izrazito negativan i broj insolventnih fizičkih osoba danas je prešao 40.000, čije su nepodmirene obveze oko 6 milijardi kuna. Hrvatsko obrtništvo danas je suočeno s brojnim problemima, od kojih na prvom mjestu izdvajam sivu ekonomiju.

Obrtnike osobito pogađa neregistrirano obavljanje obrtničkih djelatnosti, jer je takav nelegalan rad izrazita i nelojalna konkurencija registriranim obrtnicima. Neregistrirano obavljanje djelatnosti nije opterećeno nikakvim davanjima niti za poreze niti za doprinose, te je stoga u mogućnosti ponuditi niže cijene. Zbog toga gubi i državni proračun na prihodovnoj strani, a u konačnici cjelokupno društvo, jer država sa smanjenim prihodima ne može kvalitetno obaviti sve svoje socijalne funkcije.

Ovom najvećem problemu za obrtništvo i ukupno gospodarstvo prošle smo godine posvetili dva velika skupa: na okruglom stolu o poslovanju obrtništva u doba gospodarske i financijske krize, održanom 22. ožujka, na kojem je sudjelovala i predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor, kada je dala otvorenu podršku našim nastojanjima i pozvala Hrvatsku obrtničku komoru na suradnju i partnerski odnos.

Krajem rujna održali smo i tematsku sjednicu Upravnog odbora HOK-a, posvećenu sivoj ekonomiji, na kojoj su bili prisutni i predstavnici resornih ministarstava, Državnog inspektorata i Ekonomskog instituta. Sagledavajući problem sive ekonomije, istaknuli smo da bi najbolje rješenje bilo donošenje novog, posebnog propisa – Zakona o sprečavanju rada na crnom po hitnom postupku.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva započelo je izradu ovog zakona i uključilo naše predstavnike u Radnu grupu, čime smo posebno zadovoljni. Nakon svih do sada poduzetih aktivnosti, konačno možemo reći da smo pri ostvarenju našeg cilja.

Ponovit ću da je Hrvatska obrtnička komora krajem 2008. godine – sluteći nadolazeću krizu, među prvim institucijama u Hrvatskoj, Vladi RH predložila 30-ak anti-recesijskih mjera, s posebnim naglaskom na obuzdavanje sive ekonomije.

Od naših predloženih mjera manji dio je u međuvremenu usvojen i proveden, ali to nije dovoljno i ne možemo biti zadovoljni te ćemo i dalje inzistirati na bržoj provedbi naših zahtjeva i prijedloga.

Pozitivni primjeri, uz donošenje Zakona o sprečavanju rada na crno su, među ostalim, ukidanje neradne nedjelje za trgovce, kompromisno rješenje za ugostitelje s izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, odgoda kabotaže za male brodare, fleksibilniji uvjeti za prijevoznike, uvođenje naknada za rodilje...

Ali, i nadalje je ostalo za riješiti pitanje financijske nediscipline, kvalitetnijeg rješenja strukovnog obrazovanja za potrebe gospodarstva, problem visokih kamata na poduzetničke kredite i reprogramiranje postojećih kredita, kao i visoko porezno opterećenje. I dalje tražimo olakšice za prve tri godine novootvorenih obrta, izjednačavanje prava obrtnika s pravima radnika u slučaju zatvaranja obrta te podizanje granice za ulazak u sustav PDV-a.

Tražimo i konačno rješavanje problema otkupa poslovnog prostora u državnom i vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Ovdje moram istaknuti da su naši prijedlozi uvaženi i da se to pitanje napokon počelo rješavati Uredbom Vlade RH kao i Zakonom o zakupu i prodaji poslovnog prostora koji je upućen u saborsku proceduru.

Rješavanje svih ovih problema svakako bi u velikoj mjeri dovelo do poboljšanja uvjeta poslovanja obrtnicima, ali i cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu.

Kraj godine dočekali smo s najavljenom reformom Hrvatske obrtničke komore, dokumentom koji je Vlada RH usvojila u okviru Plana provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka na sjednici krajem studenoga, a čiji je nositelj Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.

Reforma HOK-a učvršćuje poziciju Komore, omogućuje bolje zastupanje interesa i uvodi nove usluge za članstvo. U jačanju položaja Komore Reforma će omogućiti da se kod izrade svih novih zakonskih prijedloga u radne skupine imenuju predstavnici Hrvatske obrtničke komore; da se primjedbe i prijedlozi HOK-a šalju i na razmatranje Vladi RH; a što je posebno važno, sudjelovanje predstavnika HOK-a u čak 7 Saborskih odbora - trenutačno imamo predstavnike u 3 odbora. Upravni odbor HOK-a podržao je reformu dijelu koji se odnosi na učvršćenje statusa Komore, na strukovno obrazovanje, obvezno članstvo, ustroj komorskog sustava s pravnom osobnošću na sve tri razine sustava te najavljenu intenzivniju i kvalitetniju suradnju s državnim institucijama.

Ali, Upravni odbor, kao i članovi Skupštine HOK-e, izrazili su nezadovoljstvo reformom u dijelu koji se odnosi na uvođenje jedinstvenog komorskog doprinosa u paušalnom iznosu od 1. siječnja 2012. godine. Upravni odbor smatra kako je potrebno uvažiti tradiciju organiziranja obrtništva, kao i različitost i specifičnost potreba obrtnika u regijama, gradovima i općinama te zadržati postojeću samostalnost u načinu financiranja. Vjerujemo da ćemo tijekom sljedećeg razdoblja imati mogućnost otvoreno raspraviti ovo pitanje s resornim ministarstvom i doći do zadovoljavajućeg rješenja za cijeli komorski sustav, temeljem prijedloga Udruženja obrtnika i POK-ova.

Prošlu godinu posvetili smo ženama u obrtništvu i vjerujem da smo našim aktivnostima ukazali javnosti na važnost pitanja ženskog poduzetništva i potaknuli rješavanje specifičnih problema, kako na lokalnoj, tako i na nacionalnoj razini, a o čemu je bilo riječi na Međunarodnoj konferenciji o ženama u obrtništvu, koju smo organizirali polovicom rujna.

Uz sve redovne aktivnosti koje smo provodili prošle godine, orijentirane prije svega na zastupanje interesa, strukovni rad, obrazovanje i promociju obrtništva, pokrenuli smo i jedan veliki projekt koji će uskoro zaživjeti. Riječ je o Obrtničkoj kartici, projektu koji smo započeli potpisom sporazuma o suradnji sa Zagrebačkom bankom u srpnju 2010. godine. Nova Obrtnička kartica - Visa platežna kartica Zagrebačke banke objedinit će ulogu postojeće članske kartice Komore i platežne kartice te istovremeno obrtnicima osigurati mogućnost ostvarivanja popusta i pogodnosti kod partnera iz financijske industrije, servisnih, telekomunikacijskih i trgovačkih djelatnosti.

Ako se osvrnem na protekle četiri godine, mogu reći da je program koji sam tada predstavio većinom realiziran i vjerujem da u sljedećem razdoblju možemo učiniti i više i nastaviti razvijati Komoru kao modernu instituciju okrenutu svom članstvu.

Intencija nam je bila unaprijediti strukovni rad u cijelom sustavu, što smo učinili osnivanjem novih cehova i sekcija. Modernizirali smo i informatički povezali cijeli komorski sustav, povećali smo kvalitetu rada Savjetodavne službe i inzistirali na većem uključivanju naših predstavnika u razna tijela, odbore i komisije kako bismo mogli aktivno sudjelovati u procesu donošenja raznih propisa.

Posebnu pozornost posvetili smo podizanju razine informiranja članstva, što smo postigli kvalitetnijim i intenzivnijim odnosima s medijima, kvalitativnim i uređivačkim poboljšanjima Obrtničkih novina te implementacijom nove web stranice. Cilj nam je bio i potaknuti veći angažman obrtnika u udruženjima, kao i pomagati
onim udruženjima koja nemaju dovoljno sredstava za redovno funkcioniranje.

Komora se u ovom četverogodišnjem razdoblju uspjela nametnuti kao institucija partner – naše mišljenje je danas daleko važnije i više se cijeni nego ranije. Imamo čak 158 predstavnika kao
zastupnike naših interesa: 3 člana u odborima Hrvatskog sabora, jednog predstavnika u Vladinom Povjerenstvu za izradu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, 94 predstavnika u radnim grupama, povjerenstvima, vijećima, savjetima, komisijama, 40 u radnim skupinama za izradu
kvalifikacija te 20 u sektorskim vijećima. Bilo bi iluzorno očekivati da smo ostvarili sve naše zahtjeve prema Vladi, ali mislim da smo napravili vrlo veliki iskorak u odnosu na ono što je bilo
prije 2007. godine.

Možemo li biti optimisti što se tiče 2011. godine? Prognoze za uvjete poslovanja u ovoj godini vrlo je teško davati jer gospodarska kriza još uvijek traje.

Naglasak našeg rada u 2011. godini bit će, kao i do sada, na strukovnom radu, na promociji obrtništva u zemlji i inozemstvu i pružanju kvalitetnih savjetodavnih usluga te edukaciju i pripremu obrtnika na povlačenje sredstava iz EU.

I dalje ćemo u dijalogu s resornim ministarstvima inzistirati na realizaciji naših prijedloga za prevladavanje gospodarske krize, jer smatramo da je to ispravan put za izlazak iz krize te oporavak i razvoj obrtništva, ali i gospodarstva u cjelini.

Orijentirat ćemo se na uvođenje novih usluga našim članovima, jačanje strukovnog obrazovanja, kvalitetnije i ažurnije oblike informiranja te kontinuirano pratiti postupak pregovora RH o pridruživanju u EU u smislu prilagodbe obrtnika uvjetima poslovanja na jedinstvenom europskom tržištu.

Obrtnici su oduvijek bili najžilaviji dio gospodarstva i optimisti po prirodi. To nas je održalo i u teškim vremenima, uvijek s nadom i uvjerenjem da dolaze bolja vremena. Želim vjerovati da će novi investicijski ciklus, prema najavi Vladinih dužnosnika, pomoći u poslovanju obrtnicima, gospodarstvenicima i svim građanima Hrvatske.