Održana konferencija o gospodarskoj suradnji Hrvatske i Slovenije

Ova konferencija, održana u sklopu 53. Međunarodnog obrtničkog sajma na Zagrebačkom velesajmu, bila je uvod u poslovne razgovore preko 30 okupljenih obrtnika i poduzetnika iz Hrvatske i Slovenije.

Predsjednik Ranogajec kazao je kako je blizina dviju država, slični problemi s kojima se suočavamo, iskustva koja nam slovenski kolege, koji su od 2005. godine dio EU tržišta, mogu prenijeti, kao i zajedničko sudjelovanje u EU projektima, samo neki od razloga potrebe održavanja poslovne suradnje, kako na razini nacionalnih komora, tako i na razini područnih komora, odnosno slovenskih območnih zbornica.
Poslovni razgovori obrtnika koji slijede nakon konferencije, rekao je Ranogajec, potvrda su kontinuiteta od 2002. godine, od kada je, zajedno s današnjim, organizirano 12 susreta slovenskih i hrvatskih kolega, na kojima je bilo ukupno prijavljeno oko 360 hrvatskih i slovenskih obrtnika. Hrvatska obrtnička komora organizira i sufinancira i nastupe na Međunarodnom obrtničkom sajmu u Celju, a ukupno je u proteklih 15 godina nastupilo 206 izlagača. Suradnja naših dviju komora, zaključio je Ranogajec, potvrđena je lani, kada je na prvoj zajedničkoj sjednici Upravnih odbora Hrvatske obrtničke komore i Obrtno-podjetniške zbornice Slovenije, održanoj 8. rujna 2010. u Celju, potpisan Sporazum o dugoročnoj poslovnoj suradnji, čime je iskazana spremnost za nastavak postojećeg te unaprjeđenje i proširenje daljnjeg zajedničkog rada i suradnje.
Predsjednik Obrtno-podjetniške zbornice Slovenije Štefan Pavlinjek naglasio je kako je problematika 52.000 slovenskih obrtnika identična onoj s kojom se suočava gotovo 90.000 obrtnika u Hrvatskoj. Želimo se izboriti za što više povoljnijih uvjeta za poslovanje naših članova, kazao je Pavlinjek. Hrvatskim obrtnicima poručio je kako slovenski kolege čekaju da Hrvatska što prije uđe u EU, jer će tako nestati barijere koji sada postoje u poslovanju i otvorit će se mogućnosti za sinergiju koja će dovesti do zajedničkih poslovnih projekata i koja će, siguran je, dati dobre rezultate.
Pavlinjek je dodao i kako ulazak na zajedničko EU tržište ima svoje dobre i loše strane: otvara se tržište od preko 500 milijuna potrošača, ali isto tako postoji velika konkurencija. No, rekao je, imamo dosta dobrih članova koji se mogu izboriti s tom konkurencijom. Pavlinjek je zaključio kako se posljedice krize odražavaju na poslovanje njihovih članova, ali da su istovremeno uspjeli inicirati donošenje nekih zakona koji uvode red na tržište i olakšavaju poslovanje, kao što je rješavanje platne nediscipline i rada na crno.
Prvi savjetnik u Veleposlavnstvu Republike Slovenije u RH Rok Srakar, istaknuo je kako je Slovenija jedna od tri glavna gospodarska partnera Hrvatske, koja je u 2010. godini uspjela povećati ukupnu robnu razmjenu među državama. Podatak je tim važniji, s obzirom da je u 2009. godini zabilježen pad od 26% u ukupnoj robnoj razmjeni. Te rezultate, kazao je Srakar, ne treba pripisati samo postupnom jačanju gospodarstva obje zemlje, već također i poboljšanim političkim odnosima među državama. Vjerujemo, a to potvrđuju i dosadašnja iskustva, rekao je Srakar, da onaj tko se na ulazak Hrvatske u EU priprema već danas, bit će u velikoj prednosti u trenutku njenog ulaska. U uvjetima zajedničkog europskog tržišta, koncept „što lošije ide mom susjedu, to je bolje za mene“ je prevaziđen. Umjesto toga, rekao je Srakar, stoji tvrdnja da je „uspjeh jedne države od koristi i njenim susjedima“.

Viša savjetnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Marija Stupalo iznijela je mogućnosti koje stoje inozemnim ulagačima za investiranje u Hrvatskoj. Među ostalim, navela je kako je Vlada RH jesenas predstavila katalog investicija, a riječ je o 30 investicijskih projekata koji obuhvaćaju projekte iz javnog sektora - područja energetike, turizma, vodnog gospodarstva i prometne infrastrukture vrijednih 13 milijardi 850 milijuna eura, a koji mogu podignuti rast domaćeg gospodarstva i čime bi se otklonile barijere za strane ulagače. Također, navela je Stupalo, pripremljen je i katalog privatnih investicijskih projekata, koji obuhvaća investicije privatnog sektora u oko 400 projekata.