Izazov europskih normi o zaštiti okoliša

Austrija je pri samom europskom vrhu u zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti, jer se zaštiti okoliša okrenula još 70-tih godina prošlog stoljeća. Ipak, i dalje su ostale mnogobrojne obaveze koje mora ispuniti, „što bi nam zajedno moglo biti lakše kada Hrvatska uđe u Europsku uniju, što želimo da se dogodi čim prije“, rekao je na seminaru Axel Steinsberg iz Austrijske privredne komore (WKO).

Politike zaštite okoliša kreiraju se uz pomoć lobiranja, budući da na europskoj razini nije lako uskladiti mnogobrojne interese vezane za zaštitu okoliša i energetiku. Koliko su ova područja važna, vidi se i po tome da ni jedna europska vlada u svojim aktualnim antirecesijskim mjerama nije preskočila poticanje energetske učinkovitosti i zaštite okoliša. Zaštita okoliša imaju svoju cijenu i danas je u pravilu plaćaju zagađivači, prije nego se zagađenje uopće dogodi.

Kako je usvajanje i primjena zakona najvažniji instrument zaštite okoliša, a većina tih zakona utječe i na poslovne aktivnosti obrtnika, Sanja Tišma iz Instituta za međunarodne odnose (IMO) upoznala je sudionike seminara sa stanjem zaštite okoliša u Hrvatskoj.

Krovni Zakon o zaštiti okoliša donesen je 2007., ali Hrvatsku oko zaštite okoliša očekuju dugi i teški pregovori, ponajviše zato jer je to pregovaračko poglavlje vrlo obimno (radi se o donošenju ili usklađivanju oko 300 propisa). Prema procjenama, Hrvatskoj će za ispunjavanje najviših standarda zaštite okoliša, naime za izgradnju sve potrebne infrastrukture, trebati do 20 godina i 10 milijardi eura, što nije samo trošak, već i prilika za mnoge hrvatske obrtnike da u tim radovima sudjeluju, zaključila je Tišma.