Okrugli stol "Riba - zdravlje, tradicija i potencijal"

Petak, 25.11.2011. 13:09

Hrvati jedu premalo ribe, a među glavnim razlozima za to su previsoka cijena ribe i proizvoda ribarstva i ograničena dostupnost u cijeloj Hrvatskoj, posebice u kontinentalnom dijelu zemlje. Također, većina hrvatskih građana nema razvijenu kulturu jedenja ribe u svakodnevnoj prehrani, a nisu ni svjesni nutritivnih vrijednosti ribe i proizvoda ribarstva.

Stoga je potrebno sustavno informirati i educirati hrvatske građane o konzumaciji ribe, rakova i školjaka kao visokovrijednih namirnica, uključivati je u prehranu od vrtića do staračkog doma, ali i osigurati bolju opskrbljenost na cijelom području Hrvatske. Neki su ovo od zaključaka proizašlih sa okruglog stola “Riba - zdravlje, tradicija i potencijal” u Klubu književnika na zagrebačkom glavnom trgu.

Poznati nutricionisti i gastronomi, poput Darije Vranešić Bender sa KB Zagreb, doc. Sanje Vidaček sa Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, gastronomada Renea Bakalovića i stručnjaka za jelovnike iz povijesti Veljka Barbierija, ukazali su na značaj ribe u prehrani, njezinu nutritivnu vrijednost, te kulinarske mogućnosti pripreme ribe i njezin značaj u kulinarstvu.

Riba je bogata Omega 3 masnim kiselinama koje smanjuju rizik od koronarnih bolesti i malignih bolesti, pospješuju rad moždanih i živčanih stanica, jačaju imunitet. Posebno se to odnosi na malu plavu ribu, koja se na Jadranu najviše lovi, istaknule su doc. Vidaček i dr. Vrandešić.
Hrvatska ima i potencijal za uzgoj ribe, jer se ta riba hrani u ribogojilištima zdravom prirodnom hranom, poput srdela, što su prepoznali Japanci kad je riječ o tuni i Norvežani koji su zainteresirani za uzgoj pastrve u našim ribogojilištima. Ribu i proizvode ribarstva sve više prepoznaju i ugostitelji, a spravljanje ove gastronomske uzdanice prema tradicionalnoj recepturi moglo bi se iskoristiti i za promociju hrvatskog turizma, neke su od preporuka gastronomada Renea Bakalovića.

Književnik Veljko Barbieri govorio je o povijesti konzumacije ribe u Hrvatskoj, napomenuvši da je kroz povijesna razdoblja od neolitika do danas, riba konzumirana nekad više, nekad manje. O pripremanju ribe pisali su i antički pisci, a srednjevjekovni zapisi su nešto oskudniji no bilježe se kroz gradske statute i pravila o ribarstvu. Prijelomno razdoblje bilo je u renesansi kada su gastronomi uveli ribu na velika vrata u kuhinju, istaknuo je Barbijeri.

Predsjednik Ceha ribara HOK-a Vladan Bojić istaknuo je kako je riba vrijedna namirnica u prehrani, čiju potrošnju kroz akciju treba poticati, ljude naučiti te pokazati kolika je vrijednost ribe. Domaći ribari, većinom disperzirani, također su zainteresirani za povećanje potrošnje ribe radi unapređenja djelatnosti te postizanja bolje cijene, rekao je Bojić.

Miro Kučić, predsjednik Vijeća Udruženja ribarstva i prerade ribe HGK kazao je kako u Hrvatskoj nismo uspjeli stvoriti naviku jedenja ribe, a bez sustavnog učenja jedenja ribe, od vrtića do staračkog doma, nema niti potrošnje. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja pokušava poticati interesno udruživanje ribara te osnivanje tržišta ribe, istaknuo je državni tajnik Tonči Božanić.

Dodijeljene su i nagrade najuspješnijim ribarima, uzgajivačima i prerađivačima proizvoda ribarstva za 2010. godinu. Tako je obrtu DE-EN dodijeljeno je priznanje za ribarsko plovilo 210-PR u kategoriji plivaričarskog ribolova za plovila do 18 metara, obrtu Šimuni za plovilo 99-OM u kategoriji koćarskog ribolova do 18 metara, obrtu Mateo za plovilo 143-MK u kategoriji vrša za lov škampa, obrtu Pavao Zanki za plovilo 12-KŽ u kategoriji vrša za lov krupnih rakova, obrtu Luce mala za plovilo 14-OŠ u kategoriji stajaćih parangala, te obrtu Mušula u kategoriji uzgoja školjkaša.